Smernice za skrining raka grlića materice: Doktorka otkriva: "HPV je odgovoran za više od 70 % slučajeva ove bolesti, a evo kako se razvija karcinom"
Rak grlića materice je ozbiljan zdravstveni problem u Srbiji. Od 2007. do 2021. godine broj obolelih žena nije se bitnije menjao, a ovaj kancer je četvrti najčešći maligni tumor kod žena. Prošle godine registrovano je 1.300 novih slučajeva, a 500 žena je preminulo od ove bolesti.
Prema studijama GloboKena iz 2020. godine, rak grlića materice je drugi vodeći uzrok obolevanja i četvrti uzrok smrtnosti od karcinoma među ženama u Srbiji.
- Iako situacija nije najbolja, broj obolelih i umrlih nije se značajno promenio u poslednjih nekoliko godina. Pre 20 godina, Srbija je imala najveću stopu incidencije raka grlića materice u Evropi, a sada je na četvrtom mestu, ali i dalje sa stopom koja je dvostruko veća od evropskog proseka - rekla je dr Aleksandra Pikula, specijalista ginekologije i akušerstva - citolog i načelnik Službe za ranu dijagnostiku karcinoma grlića materice u Ginekološko-akušerskoj klinici "Narodni front", govoreći na nacionalnom simpozijumu o dijagnostici i prevenciji ove zloćudne bolesti, koji je u okviru Evropske nedelje borbe protiv raka grlića materice održan na Vojnomedicinskoj akademiji.
Simpozijumu su prisustvovali dekan Medicinskog fakulteta VMA Univerziteta odbrane u Beogradu prof. dr Sonja Marjanović, načelnik VMA pukovnik prof. dr Nenad Perišić sa saradnicima, predstavnici zdravstvenih i obrazovnih ustanova u Srbiji.
Većina seksualno aktivnih osoba se zarazi HPV-om tokom života
HPV (humani papiloma virus), posebno tipovi 16 i 18, odgovoran je za više od 70 odsto slučajeva raka grlića materice. Kod nas su trenutno prisutni i drugi tipovi, poput 31 i 51, koji takođe mogu da izazovu prekancerogene promene.
- Većina seksualno aktivnih osoba se zarazi HPV-om tokom života, a 70-80 odsto populacije je trenutno zaraženo. Infekcija obično nestaje u roku od šest meseci do dve godine, ali ako traje duže, može da izazove promene na ćelijama grlića materice, što može da dovede do razvoja kancera - dodala je doktorka.
Koje se testovi koriste u skriningu karcinoma grlića materice?
- Citoloski pregled brisa grlica materice - Papanikolau test
- HPV testiranje
- Kolposkopski pregled
- Histopatoloski pregled biopsije grlica materice i/ili endocervikalne kiretaze (kojim se definitivno verifikuje postojanje maligne bolest)
Šta je HPV infekcija?
Genitalne bradavice ili kondilomi su česta polno prenosiva infekcija, koja se prepoznaje po malim, mesnatim izraslinama sličnim cvetu karfiola na genitalijama ili oko anusa kod oba pola. Ova infekcija nastaje zbog određenih tipova humanog papiloma virusa (HPV).
- Rak grlića materice može se razvijati postepeno tokom dužeg vremenskog perioda, ali u nekim slučajevima može nastati i izuzetno brzo, usled intenzivne HPV infekcije - kaže dr Pikula.
Primarna prevencija raka grlića materice
Najčešći oblik raka grlića materice je planocelularni karcinom, koji čini oko 80-90 odsto slučajeva, dok su adenokarcinomi ređi. Najvažnija preventivna mera u borbi protiv ove bolesti je primarna prevencija, koja uključuje vakcinaciju protiv HPV-a i redovne ginekološke preglede, koji omogućavaju pravovremeno otkrivanje i lečenje prekancerogenih promena.
Prva preventivna mera je vakcinacija, koja treba da bude dostupna devojčicama između 11. i 13. godine, odnosno u 7. razredu.
- Nažalost, u Srbiji i drugim evropskim zemljama postoje negativni stavovi i uverenja koji usporavaju napore u prevenciji. Edukacija o vakcinaciji je ključna, posebno kroz medije, kako bi se podigla svest o njenoj važnosti - rekla je dr Pikula.
Sekundarna prevencija
Sekundarna prevencija uključuje skrining, jer je ova bolest pogodna za rano otkrivanje, što omogućava pravovremeno lečenje i smanjenje rizika od ozbiljnih posledica.
Preinvazivne promene mogu trajati godinama pre nego što postanu klinički vidljive. Ako se otkriju u tom periodu, mogu se lečiti minimalnim hirurškim zahvatima, kao što je konizacija (hirurški postupak koji se koristi za uklanjanje dela grlića materice u cilju lečenja), ili savremenijom metodom - radiotalasnom hirurgijom, koja omogućava efikasno lečenje uz minimalna oštećenja tkiva.
Skrining je, u praktičnom smislu, alat primarne prevencije, te bi trebalo da se sprovodi u Domovima zdravlja.
Potreba za kotestingom pojavila se iz razloga da bi se detektovala ciljna grupa žena koja se zbog dugotrajne HPV infekcije nalazi u visokom riziku za oboljevanje.
I pored besplatne HPV vakcine, do 26-te godine odziv na vakcinaciju je veoma mali. Prema podacima Instituta "Batut" kompletna imunizacija je sprovedena kod samo 6,6 odsto dece uzrasta od 9-19 godina.
Upravo iz ovog razloga citologija se ne sme izostaviti iz skrininga.
- Citologija treba da bude glavni test za skrining kod žena do 30. godine, jer je kod njih već velika verovatnoća da su došle u kontakt sa HPV-om, pa bi HPV testiranje bilo bespotrebno, jer bi gotovo sve bile pozitivne - rekla je naša sagovornica.
Nakon 65. godine, žene se, ako je potrebno, testiraju isključivo Papanikolau testom (citologijom).
Od 30-65 godine, moze se koristiti kotesting radi utvrđivanja grupa žena koje su u visokom riziku zbog dugotrajne HPV infekcije, jer to znači da nisu eliminisale virus. Ipak, nemamo naše rezultate o tome još nemamo da bismo mogli da analiziramo značaj kotestinga.
- Pored toga sto se u skriningu mogu koristiti sve dostupne dijagnostičke metode, veoma je važno odabrati onu (ili one) koja će u određenoj populaciji biti najuspešnija, što naravno zavisi od mnogih faktora rizika koje svaka populacija ima, kao i o razvijenosti sluzbe zdravstvene zastite, edukaciji i naravno imunizaciji.
Zbog toga se u zemljama u kojima je imunizacija na niskom nivou ne mogu koristiti protokoli skrininga koji se koriste u zemijama u kojima je postignut visok stepen imunizacije ukupne populacije, te se na primer u tim zemljama ne moze koristiti HPV test kao primarni skrining.
- Četri od pet žena kojima je dijagnostikovan rak nisu bile testirane u prethodnih pet godina, što je poražavajuće - naglašava dr Pikula.
Dr Pikula ističe manjkavosti sistema u Srbiji koji dopirnose velikom broju obolelih
- Organizovani skrining kod nas još nije zaživeo.
- Edukacija naših žena je minimalna i mozemo slobodno reći da je na nezadovoljavajućem nivou.
- Imunizacija u opštoj populaciji je minimalna.
- Jos uvek ne postoji tačno definisani algoritam postupaka po dobijanju rezultata skrining testova.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.