Šta sve spada u endokrine poremećaje? Doktor otkriva njihove simptome, uzroke i načine lečenja
Ljudsko telo sadrži niz žlezda koje čine endokrini sistem, a njihova uloga je regulacija brojnih telesnih procesa, posebno onih vezanih za rast, metabolizam i reprodukciju.
Endokrini poremećaji nastaju kada žlezde s unutrašnjim lučenjem - štitasta žlezda, nadbubrežne žlezde, hipofiza, pankreas, epifiza, paratiroidne žlezde, polne žlezde (jajnici i testisi) i timus - proizvode previše ili premalo hormona i time narušavaju ravnotežu potrebnu za normalno funkcionisanje organizma. Ovi poremećaji mogu da imaju različite simptome i uzroke, a blagovremeno prepoznavanje i pravilno lečenje su ključni za očuvanje zdravlja.
Ljudsko telo sadrži niz žlezda koje čine endokrini sistem, a njihova uloga je regulacija brojnih telesnih procesa, posebno onih vezanih za rast, metabolizam i reprodukciju, kaže dr Džajakrišn Pilaj.
- Na primer, prekomerno lučenje hormona štitaste žlezde može da dovede do hipertireoze, koja ubrzava rad srca i uzrokuje gubitak težine. S druge strane, nedovoljna proizvodnja insulina u pankreasu uzrokuje dijabetes, bolest koja pogađa milione ljudi širom sveta - navodi dr Pilaj.
Šta su endokrini poremećaji?
Endokrini poremećaji nastaju kada žlezde proizvode previše ili premalo hormona, što remeti normalne telesne funkcije. Hormoni su hemijski prenosioci koji putem krvotoka utiču na različite procese u organizmu - metabolizam, rast i razvoj, seksualnu funkciju i raspoloženje. Kada dođe do disbalansa, to može ozbiljno da naruši zdravlje, objašnjava dr Pilaj.
U najčešće endokrine poremećaje spadaju:
- Poremećaji štitaste žlezde
Dijabetes tipa 1 i tipa 2
Policistični jajnici (PCOS)
Hipopituitarizam
Nedovoljna funkcija nadbubrežnih žlezda (Adisonova bolest)
Kongenitalna adrenalna hiperplazija (CAH)
Hiperaldosteronizam
Osteoporoza (zbog manjka estrogena)
Akromegalija
- Svaki od ovih poremećaja deluje na organizam na drugačiji način, zbog čega se terapija prilagođava konkretnoj dijagnozi i propisuje isključivo od strane stručnjaka - ističe dr Pilaj.
Simptomi endokrinih poremećaja
Ovo su neki od simptoma na koje bi trebalo obratiti pažnju:
- Neprestani umor ili slabost
Ubrzan rad srca ili oscilacije krvnog pritiska
Promene raspoloženja, anksioznost ili depresija
Povećana žeđ, glad ili promene u apetitu
Naglo povećanje telesne težine
Promene na koži, opadanje kose ili pojačan rast dlaka
Uzroci endokrinih poremećaja
- Genetska predispozicija - Ako u porodici postoji istorija hormonskih problema, veće su šanse za njihov nastanak
Autoimune bolesti - Stanja poput Hašimoto tireoditisa, Adisonove bolesti ili dijabetesa tipa 1 mogu nastati kada imuni sistem napada žlezde
Infekcije i tumori - Bakterijske ili virusne infekcije, kao i benigni ili maligni tumori mogu da utiču na rad žlezda
Životne navike - Nezdrava ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti i hronični stres mogu da doprinesu hormonskom disbalansu
Dijagnostika i lečenje
Kako se dijagnostikuju endokrini poremećaji?
- Analize krvi za merenje nivoa hormona
Ultrazvuk ili magnetna rezonanca za procenu stanja žlezda
Biopsija ili dodatni testovi u slučaju sumnje na tumor
Kako se leče?
- Lekovi - Hormonska terapija i druge vrste medikamenata mogu da pomognu u regulisanju nivoa hormona
Promene načina života - Uravnotežena ishrana, fizička aktivnost i kontrola stresa igraju ključnu ulogu u hormonskom zdravlju
Hirurški zahvat - Ako postoji tumor ili ozbiljno oštećenje žlezde, možda je neophodna operacija
- Najbolji pristup u lečenju endokrinih poremećaja je sveobuhvatan - osim ublažavanja simptoma, važno je poboljšati kvalitet života i sprečiti dalje komplikacije. Svako treba da sluša svoje telo i ne zanemaruje signale koje ono šalje. Ako primetite simptome hormonskog disbalansa, na vreme se obratite lekaru, jer pravovremena reakcija može da napravi razliku između manjeg problema i ozbiljnog oboljenja - zaključuje dr Pilaj.
Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs