dr Svetislav Mališić

Zapušenje karotida do 40 % nije opasno, ali može da ukaže na ova stanja: Kardiolog otkriva ko je posebno u riziku

Shutterstock, Privatna Arhiva

Ova suženja su podmukla jer se razvijaju godinama bez simptoma, a jedan jednostavan ultrazvučni pregled krvnih sudova vrata može da otkrije problem na vreme i spasi život.

Iako zapušenje karotidnih arterija do 40 odsto u većini slučajeva ne predstavlja neposrednu opasnost po život pacijenta, to ipak ne znači da stanje treba zanemariti. Kako na Instagram nalogu upozorava kardiolog dr Svetislav Mališić, prisustvo naslaga (plakova) na krvnim sudovima vrata često je pokazatelj da slične promene postoje i na drugim važnim mestima u organizmu.

- Kada ultrazvukom otkrijemo plakove na karotidama, pretpostavka je da slične naslage postoje i na krvnim sudovima srca, bubrega, mozga ili perifernim arterijama - objašnjava dr Mališić.

Sam procenat zapušenja, bilo da je 25 ili 45 odsto, možda trenutno ne ugrožava pacijenta, ali je važno da se ateroskleroza prati i da se na vreme deluje na faktore rizika. To se pre svega odnosi na regulisanje telesne težine, šećera u krvi i nivoa masnoća.

Rizik i za moždani udar

Preko 25.000 ljudi u Srbiji doživi šlog, a da su u 20-30 % slučajeva uzrok začepljene karotidne arterije na vratu. Te arterije snabdevaju mozak krvlju, a kada se suze zbog ateroskleroze, povećava se rizik od moždanog udara. Ova suženja su podmukla jer se razvijaju godinama bez simptoma, a jedan jednostavan ultrazvučni pregled krvnih sudova vrata može da otkrije problem na vreme i spasi život. Posebno se preporučuje osobama starijim od 50 godina, pušačima, dijabetičarima, osobama s visokim pritiskom, povišenim masnoćama i onima koji u porodici imaju istoriju šloga ili infarkta.

- Ako pacijent ima povišen holesterol, dijabetes ili je gojazan, potrebno je biti agresivan u terapiji, kako bi se sprečio razvoj ozbiljnijih komplikacija - ističe kardiolog.

Krvne sudove najviše ugrožavaju povišen holesterol, dijabetes i gojaznost Foto: Shutterstock

Pored korekcije faktora rizika, neophodno je i sprovesti dodatne dijagnostičke preglede, kojima bi se otklonila sumnja na koronarnu bolest i potencijalno anginu pektoris ili infarkt srca.

Kako zaključuje dr Mališić, pravovremena kontrola i adekvatno lečenje mogu da spreče teške posledice po zdravlje, jer problem na krvnim sudovima vrata često ukazuje na širu sliku stanja krvnih sudova u celom organizmu.

Nekada samo jedan pregled može da spreči ŠLOG: Evo ko mora da redovno kontroliše KRVNE SUDOVE VRATA