Kako se osloboditi osećanja krivice? Psiholog otkriva načine da ga zamenite zdravijim emocijama
Osobe sklone osećanju krivice imaju tendenciju da preuveličavaju sopstvenu odgovornost za počinjene prekršaje, kao i da minimiziraju odgovornost drugih učesnika u događaju.
Osećanje krivice je nezdravo i neprijatno osećanje koje se javlja kada se stvarno ili samo u mislima prekrši neka moralna norma ili kada smatramo da je trebalo nešto da uradimo ili da ne uradimo, kaže za naš portal Marija Benin, klinički psiholog i psihoterapeut.
- Ovo osećanje se obično manifestuje kroz rečenice tipa: "Osećam se krivim zbog nečega što mislim da nije trebalo da uradim u prošlosti", "Ja ne zaslužujem da imam to što poželim", "Nisam smeo da povredim drugu osobu", "Ako sam to uradio onda sam ja loša osoba" i slično. Često se javlja u sklopu nekih oblika depresije i kod osoba koje su sklone samooptuživanju - objašnjava naša sagovornica.
Osobe sklone osećanju krivice sklone su da preuveličavaju sopstvenu odgovornost za počinjene prekršaje i minimiziraju odgovornost drugih učesnika u događaju. Ovo osećanje je i izraz autoagresivnog stava prema sebi.
- Osoba čvrsto veruje da "nije smela da pogreši i ako jeste onda je manje vredna". Ovakvo uverenje sadrži dve iracionalne komponete u mišljenju - prva je apsolutistički zahtev prema sebi o nepogrešivom ljudskom biću, a druga je preterana generalizacija: "ako sam loše postupio to znači da sam loš čovek” - navodi psihoterapeut.
Kajanje kao alternativa
Zdrava alternativa osećanju krivice je osećanje kajanja. Osoba koja se kaje prihvata ličnu odgovornost za sopstvene postpuke, ali je ne precenjuje.
- Kajanje je zdrava emocija, jer osobi omogućava da prevaziđe bol koji prati uviđanje sopstvene greške i ostavlja joj mogućnost da na konstruktivan način promeni svoje ponašanje u budućnosti - savetuje naša sagovornica i nudi svojevrsni vodič kako da se izborite sa osećanjem krivice.
Kako da se izborite sa osećanjem krivice?
- Zapitajte se da li je neki vaš postupak nameran i da li ste bili svesni negativnih posledica koje bi taj postupak mogao proizvesti.
- Zatim, razmislite i o tome u kojoj meri neki vaš postupak ili ponašanje zavisi od vas, a koliko od drugih ljudi ili spoljašnjih okolnosti. Ako neko ponašanje ne zavisi samo ili većim delom od vas, onda ne možete biti krivi za to.
- Prihvatite sebe kao pogrešivo biće. Ni jedno ljudsko biće nije savršeno, svi smo pogrešivi i zašto biste baš vi bili izuzetak?
- Zatražite oproštaj od osobe koja je pretrpela posledice nekog vašeg pogrešnog postupka.
- Pokušajte svoje ponašanje da korigujete, da uradite nešto povodom toga, da obećate sebi da u sledećoj situaciji nećete postupi na isti način.
- Ne kopajte po prošlosti već se potrudite da stalno budete u sadašnjem trenutku.
- Kada sledeći put osetite osećanje krivice povodom nečega što ste uradili, recite sebi da ste to uradili zato što ste tada mislila da je to u redu. Često ne možemo znati da li će to biti dobra odluka za nedelju, mesec ili godinu dana, poručuje Marija Benin.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.