napravite razliku

Aneurizma mozga i značaj rane prevencije: Tihi simptomi, ozbiljne posledice

Shutterstock Milijarderi beže od pametnih kuća

Aneurizma mozga je izbočina na krvnom sudu u mozgu koja može da pukne ili procuri, što dovodi do krvarenja u mozgu. Iako zvuči ozbiljno - i jeste - važno je znati da se mnoge aneurizme ne otkriju dok već ne naprave problem.

Upravo zbog toga aneurizme mozga se nazivaju i "tihim ubicama", jer često ne izazivaju nikakve simptome dok ne pritisnu nerve ili puknu, a tada posledice mogu da budu kobne. Ali dobra vest je da razumevanje ove pojave, poznavanje faktora rizika i blagovremena prevencija mogu da naprave veliku razliku - kako za vas, tako i za vaše najbliže, kaže dr Šital Gojal, neurolog u bolnici Vokhart u Mumbaju.

- Aneurizma mozga je proširenje, odnosno otok na krvnom sudu u mozgu. Ako pukne, dolazi do krvarenja u mozgu, što se naziva hemoragijskim moždanim udarom. Većina aneurizmi su male i ne prave probleme, ali neke mogu da puknu iznenada i izazovu ozbiljne posledice - objašnjava dr Gojal.

Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za neurološke poremećaje i moždani udar (NINDS), male aneurizme često ne puknu i ne izazivaju tegobe. Obično se slučajno otkriju prilikom snimanja mozga iz nekog drugog razloga. Aneurizme se mogu pojaviti na različitim mestima u mozgu, ali su najčešće na velikim arterijama u bazi lobanje. Lečenje zavisi od veličine, mesta i stanja aneurizme i može da uključuje praćenje, operaciju, intervencije ili lekove.

Koji su simptomi aneurizme mozga?

Većina aneurizmi ne daje simptome sve dok ne puknu. Međutim, kada do toga dođe, simptomi su ozbiljni i ne treba ih ignorisati. Evo na šta treba obratiti pažnju:

  • Iznenadna, jaka glavobolja
  • Zamućen vid
  • Ukočenost vrata
  • Mučnina
  • Gubitak svesti

Većina aneurizmi ne daje simptome sve dok ne puknu Foto: Shutterstock

Kod aneurizmi koje nisu pukle, ali su pritisle okolne nerve, mogu se javiti smetnje sa vidom ili trnjenje lica.

Ko je u riziku?

Dr Gojal ističe nekoliko faktora koji povećavaju rizik od nastanka aneurizme mozga:

  • Povišen krvni pritisak: Stalno povišen pritisak slabi zidove krvnih sudova.
  • Pušenje: Duvanski dim oštećuje krvne sudove i povećava rizik od nastanka i pucanja aneurizme.
  • Porodična istorija: Ako je neko od bliskih rođaka imao aneurizmu, rizik je veći.
  • Godine i pol: Aneurizme su češće kod osoba starijih od 40 godina, a žene su nešto ugroženije od muškaraca.
  • Poremećaji vezivnog tkiva: Neka stanja, poput Elers-Danlos sindroma, čine zidove krvnih sudova slabijim.
  • Alkohol i droge: Uzimanje supstanci kao što je kokain može naglo da povisi krvni pritisak i izazove pucanje aneurizme.
Nagli skok pritiska može da izazove pucanje aneurizme Foto: Shutterstock

Kako se može sprečiti aneurizma?

Prevencija počinje kontrolom faktora rizika. Evo nekoliko ključnih koraka:

  • Redovno proveravajte krvni pritisak i trudite se da ga držite pod kontrolom
  • Ako pušite - ostavite cigarete, a izbegavajte i pasivno pušenje
  • Ograničite unošenje alkohola i ne uzimajte rekreativne droge
  • Vežbajte redovno kako biste očuvali zdravlje krvnih sudova i srca
  • Jedite raznovrsno, sa naglaskom na voće, povrće i integralne žitarice
  • Naučite da upravljate stresom - dugotrajna napetost povećava pritisak

Ako neko u vašoj porodici ima istoriju aneurizme, razgovarajte sa lekarom o mogućnostima preventivnih pregleda (npr. magnetna rezonanca ili CT angiografija).

Ako neko u vašoj porodici ima istoriju aneurizme, obavezno to napomenite izabranom lekaru Foto: Shutterstock

Kako se dijagnostikuje aneurizma?

Rano otkrivanje aneurizme nije uobičajeno kod osoba koje nemaju simptome ili faktore rizika. Međutim, kod onih koji jesu u riziku, lekar može da preporuči snimanja mozga. Kada se aneurizma otkrije, pristup lečenju zavisi od njenog položaja i veličine - nekada se samo redovno prati, a u drugim slučajevima sprovodi se operacija ili endovaskularna intervencija, poput postavljanja spirale unutar aneurizme.

- Aneurizme mozga često ne upozore na vreme, ali ono što vi možete da uradite jeste da povedete računa o svom načinu života i zdravlju. Nemojte čekati da se pojave simptomi, reagujte na vreme. Ako ikada osetite iznenadnu, neobičnu glavobolju, jaču nego ikad ranije, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć. Uz pravu reakciju i promene u načinu života, mnoge komplikacije aneurizme mogu se sprečiti - poručuje dr Gojal.

Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs 

Simtomi funkcionalnog neurološkog poremećaja: Kad odjednom izgubite sposobnost da pomerate ruku ili nogu, odmah se javite lekaru