Metabolička acidoza: Šta bi trebalo da znate o nevidljivom poremećaju koji može ozbiljno da ugrozi zdravlje?
Da bi organizam preživeo, odnos kiselosti i alkalnosti organizma, koji se izražava pH vrednošću, mora da bude u određenim granicama. Nagli porast kiselosti organizma posebno je opasan kod osoba sa dijabetesom koje su na terapiji insulinom.
Metabolička acidoza je stanje koje nastaje kada u organizmu dođe do poremećaja ravnoteže između kiselina i baza, odnosno kada se kiselina nagomila u krvi zbog različitih razloga. Ova neravnoteža može ozbiljno da poremeti rad vitalnih sistema u telu i ukoliko se ne prepozna i ne leči na vreme, može da ima teške posledice po zdravlje.
Kako nastaje metabolička acidoza?
U normalnim okolnostima telo održava pH krvi u vrlo uskom rasponu između 7,35 i 7,45, što je neophodno za pravilno funkcionisanje enzima i ćelija. Kod metaboličke acidoze, pH krvi pada ispod ove granice, što znači da je krv postala previše kisela.
Do ovog poremećaja može da dođe na nekoliko načina:
- Prekomerno stvaranje kiselina - kod nekih bolesti kao što je dijabetička ketoacidoza, gde telo zbog nedostatka insulina počinje da sagoreva masti i tako proizvodi ketonska tela, kisela jedinjenja koja se nagomilavaju u krvi.
- Smanjena sposobnost bubrega da izluče kiselinu - kod oštećenja ili bolesti bubrega, ovi organi ne mogu da filtriraju i eliminišu višak kiselina.
- Gubitak bikarbonata - baza koja pomaže u neutralizaciji kiselina, a može se izgubiti kroz dijareju ili preteranu upotrebu laksativa.
- Laktička acidoza - povećanje mlečne kiseline u krvi, što se može desiti usled intenzivnog fizičkog napora, teških infekcija, šoka ili drugih stanja koja smanjuju dotok kiseonika u tkiva.
Koji su simptomi metaboličke acidoze?
Simptomi ovog poremećaja mogu da budu raznovrsni i često nisu specifični, pa se lako mogu pripisati drugim zdravstvenim problemima. Najčešće se mogu osetiti:
- Umor i slabost
- Zbunjenost ili poremećaj pažnje
- Ubrzan i plitak ili, naprotiv, ubrzan i dubok dah (tzv. Kusmaulovo disanje)
- Mučninu, povraćanje i gubitak apetita
- Glavobolju i vrtoglavicu
- Brzi rad srca
U težim slučajevima može da dođe do ozbiljnih poremećaja svesti pa čak i kome, navodi se na sajtu Klivlend klinike.
Kako se postavlja dijagnoza?
Da bi se potvrdila metabolička acidoza, neophodno je uraditi analize krvi koje uključuju merenje pH vrednosti, nivoa ugljen-dioksida, bikarbonata, kao i elektrolita. Takođe se rade testovi za identifikaciju osnovnog uzroka, kao što su testovi za funkciju bubrega, nivo šećera u krvi i drugi.
Lečenje metaboličke acidoze
Terapija uvek zavisi od uzroka koji je doveo do poremećaja. U nekim slučajevima neophodno je nadoknaditi bikarbonate intravenozno kako bi se neutralisala višak kiselina. Kod dijabetičke ketoacidoze, na primer, daje se insulin i tečnosti kako bi se regulisao šećer i smanjila kiselost krvi.
Ako je poremećaj posledica bubrežne bolesti, tretira se osnovni problem i prati se stanje bubrega. U nekim slučajevima može biti potrebna i dijaliza.
Važno je da se metabolička acidoza prepozna što ranije i da se adekvatno leči, jer odlaganje može da dovede do trajnog oštećenja organa, a u najtežim slučajevima i smrti.
Zašto je važno pratiti svoje zdravlje?
Ljudi sa hroničnim oboljenjima poput dijabetesa, bolesti bubrega ili ozbiljnih infekcija trebalo bi da budu posebno pažljivi. Redovni lekarski pregledi i praćenje laboratorijskih nalaza mogu da pomognu u prevenciji nastanka metaboličke acidoze ili u pravovremenom otkrivanju problema.
Izvor: My.clevelandclinic.org/Zdravlje.kurir.rs