Da li je vaše srce u opasnosti? Kardiolog otkriva kako nastaje blokada i kako je prepoznati
Upoznavanje sa uzrocima, najčešćim simptomima i merama prevencije ove bolesti može da pomogne da se bolje razume stanje i prepozna trenutak kada je neophodno potražiti lekarsku pomoć.
Srčana blokada, poznata i kao koronarna bolest srca, nastaje kada se u arterijama koje snabdevaju srce krvlju nakuplja plak, što vremenom sužava krvne sudove. Posledica su simptomi poput bola u grudima, ali i rizik od ozbiljnih komplikacija – sve u zavisnosti od težine stanja, koje može biti od blagog do kritičnog.
- Ovo stanje najčešće je posledica postepenog nakupljanja masnoća, holesterola i drugih supstanci koje stvaraju plak u zidovima krvnih sudova. Vremenom, ovi plakovi mogu da očvrsnu ili puknu, značajno smanjujući protok krvi ka srcu - objašnjava kardiolog dr Amit Bušan Šarma.
Srčana blokada može da znači i poremećaj u provođenju impulsa kroz srce - to je sasvim drugačiji problem od začepljenja arterija, ali podjednako važan za zdravlje.
Koji su najčešći simptomi srčane blokade?
Iako se konačna dijagnoza postavlja medicinskim testovima, postoje upozoravajući znaci koje ne bi trebalo ignorisati:
- Osećaj težine ili nelagodnosti u grudima
- Osećaj gušenja
- Slabost i opšta nelagodnost
- Bol koji se širi u ruke, vrat, vilicu ili leđa
- Ubrzan ili nepravilan rad srca
- Pojačano znojenje, čak i u mirovanju
- Mučnina i vrtoglavica
- Ako u porodici već postoji istorija srčanih bolesti, posebno je važno da redovno kontrolišete zdravlje srca - opominje kardiolog.
Šta uzrokuje srčanu blokadu?
Postoji više faktora koji doprinose razvoju srčane blokade. Najčešći je ateroskleroza, odnosno nakupljanje masnih naslaga koje sužavaju arterije.
- Povišen krvni pritisak takođe ima važnu ulogu jer vremenom oštećuje zidove krvnih sudova i olakšava nakupljanje plaka. Visok nivo holesterola, naročito "lošeg" LDL holesterola, dodatno podstiče stvaranje naslaga - naglašava dr Šarma.
Kakvu ulogu imaju stil života i druge bolesti?
Stanja poput dijabetesa mogu dodatno pogoršati situaciju jer povišen nivo šećera u krvi oštećuje krvne sudove i ubrzava aterosklerozu. Nezdrava ishrana, fizička neaktivnost, pušenje i prekomerno unošenje alkohola predstavljaju glavne faktore rizika, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO). Gojaznost povećava rizik jer pogoršava krvni pritisak i nivo holesterola, dok sedentarni način života sve to dodatno pogoršava. Godine i nasledni faktori takođe igraju značajnu ulogu u razvoju srčanih bolesti.
Da li je moguće sprečiti srčanu blokadu na prirodan način?
Da, u mnogim slučajevima srčana blokada može da se spreči promenama životnih navika. Prema podacima britanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS), zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost i održavanje zdrave telesne težine mogu značajno da doprinesu prevenciji ovog problema.
- Usmeravanje pažnje na zdravlje srca – kroz ishranu, vežbanje i druge dobre navike – može u velikoj meri da smanji rizik od ateroskleroze i njenih posledica - ističe dr Šarma.
Kada preuzmemo aktivnu ulogu u brizi o svom srcu, imamo mnogo veće šanse da izbegnemo ozbiljne zdravstvene komplikacije u budućnosti, dodaje.
Izvor: Healthshots.com/Zdravlje.kurir.rs