10 novih smernica za visok krvni pritisak: Šta poručuju američki kardiolozi - koje su normalne, a koje opasne vrednosti
Visok krvni pritisak ostaje jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice, a najnovije smernice Američke asocijacije za srce (AHA) i Američkog koledža za kardiologiju (ACC) donose važna saznanja kako da ga prepoznamo i držimo pod kontrolom. Stručnjaci upozoravaju da hipertenzija nije opasna samo za srce i krvne sudove, već i za mozak tako što je povezana sa bržim kognitivnim propadanjem i većim rizikom od demencije.
Zašto je pritisak toliko važan?
Hipertenzija je vodeći faktor rizika za moždani udar, koronarnu bolest srca, srčanu slabost i poremećaje ritma poput atrijalne fibrilacije. U trudnoći se takođe može javiti povišen pritisak, uključujući preeklampsiju, potencijalno opasno stanje za majku i bebu. Zato se savetuje da žene pritisak mere pre, tokom i nakon trudnoće.
Normalne i opasne vrednosti
Prema novim smernicama, normalan krvni pritisak je kada je gornja vrednost (sistolni) ispod 120 mmHg, a donja (dijastolni) ispod 80 mmHg. Vrednosti iznad toga svrstavaju se u povišene ili u faze hipertenzije, a svaki rast povećava rizik po zdravlje. Posebno se naglašava da je pritisak viši od 180/120 mmHg hitno stanje koje zahteva poziv za Hitnu pomoć, naročito ako je praćen bolom u grudima, otežanim disanjem, promenama vida, slabošću ili smetnjama u govoru.
Pritisak ne bira godine
Visok krvni pritisak ne pogađa samo starije, on može da se javi kod svih, uključujući i decu i mlade. Zato se preporučuju redovne kontrole bez obzira na životno doba. Važno je i kako merite pritisak: sedite oslonjeni leđima, sa stopalima na podu i rukom u visini srca, u miru i tišini.
Ishrana, navike i lekovi
Smernice naglašavaju da se pritisak može značajno oboriti zdravim stilom života. To uključuje: smanjenje unosa soli (manje od 2.300 mg dnevno, idealno 1.500 mg), što više povrća, voća, integralnih žitarica i mahunarki, a manje masne i procesuirane hrane. Preporučuje se i ograničavanje alkohola, redovna fizička aktivnost, dovoljno sna i smanjenje stresa.
U nekim slučajevima, međutim, ni promene navika nisu dovoljne, pa se uvodi terapija lekovima. Vrsta leka zavisi od ukupnog zdravstvenog stanja pacijenta, a cilj je da se pritisak spusti u granice koje značajno smanjuju rizik od komplikacija.
Male promene, veliki efekti
Već i skromno smanjenje telesne težine može da pomogne, jer gubitak svega pet odsto telesne mase doprinosi stabilizaciji pritiska i smanjenju opterećenja srca i krvnih sudova. Uz to, vežbanje, zdrava ishrana i prestanak pušenja dodatno čuvaju srce i mozak.
Poruka za kraj
Poruka novih smernica je jasna: što niže vrednosti LDL holesterola i krvnog pritiska, to bolje. Zdrave navike u ishrani i načinu života, u kombinaciji sa redovnim kontrolama i po potrebi terapijom, najefikasniji su način da sprečite infarkt, šlog, demenciju i druge posledice hipertenzije.
Izvor: Heart.org/Zdravlje.kurir.rs