Da li stres u trudnoći može da poveća rizik od ADHD-a kod deteta? Evo šta kažu stručnjaci
Trudnoća se često opisuje kao najlepše životno putovanje, ispunjeno iščekivanjem i radošću. Ipak, uz sreću neretko dolaze i brige o zdravlju, finansijama, poslu ili porodičnim obavezama. Strahovi i stres u tom periodu su prirodna pojava, ali sve više istraživanja upozorava da visoki nivoi stresa tokom trudnoće mogu da utiču na razvoj mozga bebe i povećaju rizik od poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) kasnije u životu.
Šta je ADHD?
ADHD je neurorazvojni poremećaj kod koga deca pokazuju simptome hiperaktivnosti, impulsivnosti i teškoće pri koncentraciji.
- Iako genetika ima važnu ulogu, istraživanja pokazuju da stres majke u trudnoći, naročito u trećem trimestru, može da poveća verovatnoću da dete razvije ADHD - objašnjava pedijatar dr Ruči Golaš iz bolnice CMRI u Kalkuti.
Studija objavljena u Journal of Psychiatry & Neuroscience pokazala je da su simptomi ADHD-a izraženiji kod dece čije su majke bile izložene umerenim do teškim nivoima stresa u trudnoći, u poređenju sa majkama koje nisu imale takvo iskustvo.
Kako stres utiče na bebu?
Kada trudnica doživljava visok stres, njen organizam aktivira simpatički nervni sistem, isti onaj koji priprema telo za borbu ili beg. To povećava otpor u krvnim sudovima materice i smanjuje dotok kiseonika i hranljivih materija do ploda.
- Posebno važan faktor je hormon kortizol, koji prolazi kroz posteljicu. Višak kortizola može da poremeti tzv. HPA osu, što je osovina hipotalamus–hipofiza–nadbubrežna žlezda, koja reguliše rast i ponašanje. Na duže staze, to može da utiče na koncentraciju, emocije i nivo aktivnosti deteta - objašnjava dr Golaš.
Zašto dolazi do ovoga?
Psihoterapeut i porodični savetnik iz Mumbaija, Prijanka Kapur, dodaje da stres izaziva pojačano lučenje adrenalina i kortizola, što remeti hormonsku ravnotežu trudnice.
- Dugotrajan stres može da poveća rizik od prevremenog porođaja, a time i nedovoljno razvijenog mozga deteta. Mozak se ubrzano razvija tokom sva tri trimestra, zbog čega i fizički i emocionalni stres mogu da ostave dugotrajne posledice - upozorava ona.
Da li stres sam po sebi izaziva ADHD?
Stručnjaci naglašavaju da stres nije jedini uzrok. On samo povećava verovatnoću, posebno kada postoji genetska predispozicija ili drugi faktori rizika.
- Ako je dete genetski sklono ADHD-u, stres majke u trudnoći može da pogorša taj rizik - kaže dr Golaš.
Najčešći izvori stresa kod trudnica
- finansijske brige i nesigurnost na poslu
- problemi u partnerskim odnosima
- nedostatak podrške porodice
- zdravstvene komplikacije u trudnoći
- društveni pritisci i očekivanja
Prepoznavanje ovih okidača prvi je korak ka smanjenju stresa.
Kako se stres može kontrolisati?
Dobra vest je da postoje načini da se rizik smanji. Stručnjaci preporučuju sledeće:
- Emocionalna podrška – otvoren razgovor sa partnerom, prijateljima ili osobom od poverenja.
- Tehnike opuštanja – duboko disanje, meditacija i prenatalna joga.
- Stručna pomoć – savetovanje i grupe podrške za trudnice.
- Zdrav životni stil – uravnotežena ishrana, dovoljno sna i umerena fizička aktivnost.
- Briga o mentalnom zdravlju trudnice jednako je važna kao i redovne kontrole, jer smirena i od okoline podržana majka daje najbolji temelj za zdrav razvoj svog deteta - poručuje dr Golaš.
Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs