ozbiljno stanje

Da li najčešća aritmija može da dovede do moždanog udara? Kardiolozi sa Mejo klinike imaju odgovor

Shutterstock Da li najčešća aritmija može da dovede do moždanog udara?
Postoji nekoliko strategija za lečenje atrijalne fibrilacije, a sve imaju cilj da se uspostavi normalan srčani ritam i spreči stvaranje krvnih ugrušaka.

Aritmija, odnosno nepravilni rad srca, nije samo neprijatna smetnja, ona može da bude i ozbiljna pretnja zdravlju. Najčešći oblik je atrijalna fibrilacija (AF), stanje u kome srce ne kuca pravilno i ne pumpa krv efikasno. Upravo zato se kod ovih pacijenata povećava rizik od nastanka krvnih ugrušaka i njihovog odlaska u mozak, što može da izazove moždani udar.

Lekari upozoravaju da čak svaka sedma moždana kap u svetu ima poreklo u fibrilaciji atrijuma. U čak 90 odsto slučajeva ugrušci nastaju u jednom malom proširenju leve pretkomore, takozvanoj levoj aurikuli. Kada se ugrušak odatle otkine i dospe u krvotok, posledice mogu da budu fatalne.

Ko je u najvećem riziku?

Rizik od moždanog udara kod osoba sa AF raste sa godinama, a dodatno ga povećavaju povišen krvni pritisak, šećerna bolest, srčana slabost, koronarna bolest i prethodni moždani udar. Žene su, prema studijama, nešto ranjivije od muškaraca kada imaju atrijalnu fibrilaciju.

Rizik dodatno povećava hipertenzija, dijabetas, srčana slabost... Foto: Shutterstock

Način lečenja i prevencije

Postoji nekoliko strategija za lečenje atrijalne fibrilacije, a sve imaju cilj da se uspostavi normalan srčani ritam i spreči stvaranje krvnih ugrušaka:

  • Lekovi su prva linija odbrane. Oni mogu da uspore srčani rad, pomognu da se ritam stabilizuje i smanjiti rizik od stvaranja ugrušaka. Tu spadaju beta-blokatori, blokatori kalcijumskih kanala, antiaritmici i antikoagulansi (lekovi za razređivanje krvi).
  • Kardioverzija je procedura kojom se električnim impulsom "resetuje" srčani ritam. Obično se radi u bolničkim uslovima, a nakon zahvata pacijent najčešće nastavlja sa terapijom lekovima.
  • Ablacijaje minimalno invazivna procedura kojom se putem katetera uništavaju izvori nepravilnih električnih signala u srcu i tako održava normalan ritam. Novije metode, poput pulsne ablacije, deluju brže i preciznije, a manje oštećuju okolna tkiva.
  • Zatvaranje leve aurikule. Kod pacijenata koji ne mogu dugoročno da piju lekove za razređivanje krvi, mali implantat može da zatvori ovu strukturu srca i tako spreči stvaranje i otkidanje ugrušaka.
Od lekova do ablacije, cilj je da se uspostavi normalan srčani ritam Foto: Shutterstock

U najtežim, dugotrajnim slučajevima, koristi se i hibridna ablacija, odnosno kombinacija kateterskog i hirurškog pristupa.

Redovne kontrole su ključne

Fibrilacija atrijuma jeste najčešća srčana aritmija, ali ne mora da znači i sigurni put ka moždanom udaru. Redovne kontrole, odgovarajuća terapija i pravovremene intervencije značajno smanjuju rizik. Kardiolozi Mejo klinike naglašavaju da nijedan simptom, od ubrzanog pulsa do vrtoglavice ili zamaranja, ne treba ignorisati, jer rana dijagnoza i lečenje mogu spasiti život.

Izvor: Newsnetwork.mayoclinic.org/Zdravlje.kurir.rs

Šta jesti, a šta izbegavati ako imate aritmiju? Uvodite male promene, uvek uz konsultaciju s lekarom