prof. dr Ana Cvetanović

Šta povećava rizik od povratka raka dojke? Inovativne terapije menjaju tok bolesti, ističe stručnjak

Shutterstock, Privatna arhiva
Rak dojke je izlečiv ako se otkrije na vreme, a prvih pet godina je ključno kada je u pitanju povratak bolesti.

Rak dojke je jedna od najčešćih malignih bolesti u Srbiji od koje godišnje oboli oko 4.600 žena, a premine oko 1.600. U faktore riizka za pojavu bolesti spadaju način života, fizička aktivnost, nasledni faktor, ali i višak estrogena u organizmu koji može biti okidač. 

O tome ko je u najvećem riziku od povratka bolesti i kako savremena terapija može pomoći u tome, govori doc. dr sci. med Ana Cvetanović, medikalni onkolog. 

- Bolest se veoma retko vraća lokano. Ono čega se plašimo su udaljene metastaze na kosti, jetra, pluća, centralni nervni sistem. Rizik se određuje na osnovu podtipa karcinoma dojke i na osnovu faktora koje dobijemo - veličina tumora i sve ono što dobijamo od patologa. Najugroženije su žene koje imaju veći broj limfnih nodusa. Dakle, sa većim brojem limfnih nodusa raste i rizik.

Koji podtipovi nose veći rizik od povratka? 

Doktorka Cvetković ističe da pacijenkinje često postavljaju pitanje zbog čega dobijaju terapiju kada su prošle operaciju i izlečene su.

- Sve je to tačno, ali mi onda moramo objasniti pacijentkinjama da je to sistemska bolest i sve što radimo je zbog toga da se bolest ne bi vratila. A verovatnoća za povratak kod nekih podtipova ostaje i posle 20 godina. Zato su kontrole nakon lečenja jako bitne, jer čak i ako se bilo šta ponovo javi, bitno je otkriti na vreme. 

Rizik od povratka bolesti se razlikuje od vrste tj. podtipa karcinoma. 

- Kod nekih agresivnijih podtipova, kao što su trostruko negativni, HER 2 pozitivni, rizik je najveći u prvih pet godina. Ali kod hormono zavisnih karcinoma koji se smatraju boljim prognostički, zapravo rizik za povratak bolesti je visok i nakon 20 godina od dijagnoze. Zato mi i želimo da pored standardne terapije, koja je zastupljena decenijama, dodamo i te inovativne, ciljane terapije koje na drugačiji način zaustavljaju deljenje loših ćelija. MI zapravo time želimo da sprečim da se bolest vrati, odnosno da smanjjimo broj pacijenkinja kod kojih će se bolest vratiti. 

Iako su nasledni faktori za pojavu karcinoma dojke veoma bitni, njihov procenat je mali, svega pet do 10 odsto Foto: Shutterstock

Oko 30% pacijenkinja nema optimalnu terapiju

Najčešći podtip karcinoma dojke su hormono zavisni karcinomi od kojih boluje oko 75% žena.

- Jedan deo pacijenkinja ima adekvatnu postoperativnu redovnu terapiju, ali negde do 30% pacijenkinja nema optimalnu terapiju. Praktično, uvođenjem na listu lekova kombinacije jednog CDK4-6 inhibitora u kombinaciji sa standardnom endokrinom terapijom bi i ovoj grupi pacijenkinja obezbedili lečenje po najnovijim smernicama i po svim važećim kliničkim vodičima.

Značaj naslednog faktora

Iako su nasledni faktori za pojavu karcinoma dojke veoma bitni, njihov procenat je mali, svega pet do 10 odsto.

- Nasledni karcinomi dojke nisu toliko česti, i njihov procenat je nekih pet do 10 odsto. Kada se u jednoj porodici nađe više obolelih od karcinoma dojke, to je zato što je incidenca ove vrste raka jako velika. Inače, ako se nađe da je žena nosilac štetna mutacije za nasledni karcinom dojke, te žene češće moraju da obavljaju kontrolne preglede, a testiraju se i srodnici jer je 50% šansa da se ta mutacija prenese i na decu.Takođe, žene koje su nosioci štetnih BRCA mutacija (Brca 1 i Brca 2 - humani geni zaduženi za stvaranje tumor supresorskih proteina) u konsultaciji sa multidisciplinarnim timom mogu da budu podvrgnute profilaktičkoj hirurgiji dojke i jajnika i one imaju pravo na rekonstrukciju dojki o trošku RFZO-a.

Već od 25. godine treba krenuti sa samopregledima i sa jednim ultrazvučnim pregledom godišnje Foto: Shutterstock

Doktorka Cvetanović ističe pre svega važnost samopregleda, ali i redovnih ultrazvučnih tj. mamografskih kontrola.

- Već od 25. godine treba krenuti sa samopregledima i sa jednim ultrazvučnim pregledom godišnje, a od 45. godine sa mamografijom na svake dve godine. Ukoliko je kod mlažih žena potrebna dodatna dojagnostika pored ultrazvuka može se uraditi magnetna rezonanca dojki. U slučaju sumnjivih promena na mamografiji, ultrazvuku ili magnetu radi se biopsija uočene promene - zaključuje doktorka. 

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Vrste raka dojke: Najčešći oblici i njihove glavne karakteristike