novine

Drastičan pad broja dece alergične na kikiriki: Nove preporuke lekarа donele vidljive efekte

Shutterstock
Nova analiza pokazuje da je posle promene smernica o uvođenju kikirikija i jaja u ishranu dece broj alergija značajno smanjen.

Velika promena u preporukama za prevenciju alergija u SAD uvedena je 2015. godine, a revidirana 2017. godine. Nova studija tima iz Dečje bolnice u Filadelfiji, objavljena u časopisu Pediatrics, pokazuje da se broj alergija smanjio kod desetina hiljada dece rođene nakon uvođenja tih smernica.

Reč je o anafilaktičkim, odnosno IgE-posredovanim alergijama na hranu, koje se javljaju brzo i mogu da budu opasne po život, a smernice su potpuno preokrenule dotadašnju praksu. Ranije se roditeljima savetovalo da izbegavaju kikiriki i ostale namirnice koje najčešće izazivaju alergije u ishrani beba tokom prve godine života, ponekad i do treće godine ako postoji porodična sklonost ka alergijama. Sada se preporučuje njihovo postepeno uvođenje već oko šestog meseca, a cilj je da se imuni sistem nauči toleranciji na te proteine.

Istraživači su analizirali podatke za gotovo 125.000 dece rođene pre i posle uvođenja novih smernica. Alergije na kikiriki pale su sa 0,79 na 0,45 odsto, dok su sve vrste IgE-posredovanih alergija smanjene sa 1,46 na 0,93 odsto. To znači da je od svake 200 dece izloženih tim namirnicama jedno dete izbeglo alergiju.

Uobičajeni nutritivni alergeni su mleko, pšenica, jaja, kikiriki, soja, riba, orašasti i morski plodovi Foto: Shutterstock

- Naši nalazi su važni i za lekare i za roditelje. Veća svest i edukacija mogli bi dodatno da povećaju pozitivan efekat ove zdravstvene mere - kaže imunolog Dejvid Hil iz Dečje bolnice u Filadelfiji.

Slične rezultate pokazala je i australijska studija iz ove godine - uvođenje kikirikija i jaja u ishranu oko šestog meseca života povezano je sa manjim rizikom od razvoja alergija.

Kada, koliko i koliko često?

Smernice iz 2015. godine, zasnovane na istraživanju Learning Early About Peanut Allergy, kasnije su proširene i na druge vrste IgE-posredovanih alergija. Iako još nisu svuda u potpunosti usvojene, efekti ranog izlaganja već su vidljivi. Stručnjaci ističu da će dalja istraživanja pomoći da se precizno utvrdi kada, koliko često i u kojim količinama bi trebalo uvoditi potencijalno alergene namirnice kako bi se postigla najbolja zaštita.

Izvor: Sciencealert.com/Zdravlje.kurir.rs

Kako da znate da vaše dete ima alergiju na hranu? Doktorka otkriva koji je test najbolji