Kako prepoznati horničnu opstruktivnu bolest pluća? Doktor otkriva zašto većina ljudi godinama ne zna da je bolesna
Svetski dan borbe protiv hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP) obeležava se svake godine treće srede u novembru i posvećen je podizanju svesti o jednoj od najrasprostranjenijih, ali i najpotcenjenijih hroničnih bolesti disajnih puteva. Često se naziva "tihi ubica", jer pacijenti početne simptome pripisuju starenju ili dugogodišnjem pušačkom stažu, zbog čega se bolest često otkriva tek kada je već došlo do ozbiljnog oštećenja pluća, kaže na za naš portal dr med. Nikola Piljić, doktor medicine, doktorand, osnivač i predsednik Nacionalne inicijative nepušača Srbije.
- Hroničan kašalj, iskašljavanje sluzi, otežano disanje, zviždanje u grudima i brzo zamaranje tipični su za HOBP. Procenjuje se da u Srbiji od ove bolesti boluje više od pola miliona ljudi, a značajan deo njih dijagnozu dobija tek u uznapredovaloj fazi, što otežava lečenje i ozbiljno narušava njihov kvalitet života - upozorava dr Piljić.
Pol i HOBP
U prošlosti se smatralo da je HOBP pretežno bolest starijih muškaraca, što je odražavalo visoku učestalost pušenja u toj populaciji.
- Međutim, sa porastom broja pušača u ženskoj populaciji, epidemiološka slika se značajno promenila, te se HOBP danas sve češće dijagnostikuje i kod žena. Studije sugerišu da su respiratorni putevi žena osetljiviji na štetne efekte pušenja i da se kod njih češće razvijaju teži oblici bolesti, čak i pri manjem broju popušenih cigareta - objašnjava doktor.
Drugi značajni faktori rizika
Iako su aktivno i pasivno pušenje ubedljivo najznačajniji faktori rizika za razvoj HOBP-a, naš sagovornik naglašava da postoje i drugi uticaji koji dodatno oštećuju disajne puteve.
- Posebno zabrinjava sve prisutnije zagađenje vazduha, naročito tokom zimskih meseci u našoj zemlji, kada koncentracije suspenzovanih čestica dosežu visoke vrednosti. Profesionalna izloženost hemijskim isparenjima i prašini, kao i isparenjima koja nastaju prilikom pripreme hrane, takođe predstavljaju značajne faktore rizika - opominje.
Kako se postavlja dijagnoza?
Osnovna i najpouzdanija dijagnostička metoda je spirometrija, jednostavan test koji meri koliko vazduha možete snažno da izdahnete u jednoj sekundi.
- Veoma je važno rano otkrivanje bolesti, zbog čega spirometrijski skrining pregledi imaju izuzetan značaj. U Srbiji takve akcije već neko vreme sprovodi Nacionalno udruženje "Alergija i ja". Kao lekar i predsednik Nacionalne inicijative nepušača Srbije imao sam priliku više puta i lično da podržim i doprinesem ovoj inicijativi pomenutog partnerskog udruženja pacijenata. Iako se očekuje da će se na ovakav tip pregleda uglavnom odazivati osobe koje već imaju neke respiratorne tegobe, rezultati svake akcije iznova pokazuju alarmantno visok procenat ranije neotkrivenih, često i uznapredovalih opstruktivnih poremećaja plućne funkcije. To jasno ukazuje da nam je potreban još širi obuhvat skrininga i mere usmerene na prevenciju aktivnog i pasivnog pušenja - apeluje dr Piljić.
Skupa terapija se neredovno uzima
Iako kod HOBP-a dolazi do trajnog i nepovratnog oštećenja disajnih puteva, savremena farmakoterapija može usporiti progresiju i smanjiti učestalost pogoršanja bolesti. Ipak, jedan od najčešćih problema u procesu lečenja jeste neredovno uzimanje propisane inhalacione terapije. Razlozi su različiti, ali jedan od najčešćih jeste relativno visoka participacija za pojedine inhalacione lekove.
- Neadekvatna primena terapije dovodi do pogoršanja kontrole bolesti, čime se dodatno povećava ukupni trošak lečenja i značajno opterećuje zdravstveni sistem. Zbog toga je važno kontinuirano raditi na unapređenju dostupnosti terapije i edukaciji o značaju redovne i pravilne primene propisanih lekova - naglašava naš sagovornik.
Prestanak pušenja je prvi korak
U prevenciji i lečenju HOBP-a posebno mesto zauzima prestanak pušenja. Ostavljanje ove štetne navike predstavlja najefikasniju nefarmakološku meru i prvi korak u lečenju ove bolesti, u skladu sa savremenim svetskim terapjskim smernicama, sugeriše doktor. Tek nakon prestanka pušenja inhalaciona terapija može dati puni efekat, usporiti progresiju bolesti i smanjujiti rizik od pogoršanja.
- Iskoristio bih priliku da, povodom Dana borbe protiv HOBP-a, apelujem na sve pušače da ostave pušenje. To je najbolja odluka koju mogu doneti kako za njihovo zdravlje, tako i za zdravlje ljudi u njihovoj okolini - savetuje dr med. Nikola Piljić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.