Otkrivena važna veza između usamljenosti i demencije: Naučnici istražuju kako veštačka inteligencija može pomoći
Dok fizička krhkost u starosti donosi padove, sporije kretanje i slabije mišiće, socijalna krhkost uključuje manje kontakata, nedostatak ljudi kojima verujemo i osećaj usamljenosti.
- Društvena slabost uključuje usamljenost, ali je šira od toga... radi se i o tome koliko su nam ljudi bliski i na koga se možemo osloniti - ističe psiholog Suraj Samtani.
Studija objavljena u časopisu „Journal of Gerontology“ otkrila je da merenje socijalne ranjivosti može pomoći u predviđanju rizika od demencije. U studiji sprovedenoj na 851 osobi starijoj od 70 godina tokom perioda od 12 godina, osobe sa niskim socijalnim veštinama imale su 50% veći rizik od razvoja demencije.
Prethodne meta-analize sprovedene na skoro 40.000 učesnika pokazale su da dobre društvene veze mogu prepoloviti rizik od kognitivnog pada.
Kako socijalna ranjivost pokreće kognitivni pad?
Veza nije jednosmerna. Demencija može da naruši samopoštovanje osobe, otežava praćenje razgovora i podstakne socijalno povlačenje. To zauzvrat produbljuje izolaciju, čineći osobu još društveno ranjivijom.
Sociolog Brea Peri napominje da javnost potcenjuje ozbiljnost problema:
- Javnost ozbiljno potcenjuje stepen u kojem su društveni faktori povezani sa morbiditetom i mortalitetom.
Indeksi socijalne ranjivosti uključuju različite elemente – usamljenost, finansijsku nesigurnost, učestalost društvenih aktivnosti – što otežava utvrđivanje koji je faktor najštetniji.
Lekari mogu da identifikuju povećani rizik, ali ne mogu da pruže jednostavan plan za njegovo smanjenje, jer se društvena dinamika ne rešava jednostavnim savetovanjem „više se družite“.
Veštačka inteligencija kao novo oružje protiv usamljenosti
Da bi ublažili negativne efekte socijalne izolacije, istraživači razvijaju pratioce zasnovane na veštačkoj inteligenciji, a najznačajnija je Viv, animirani lik pratioca za osobe sa demencijom. Viv i njeni „prijatelji“ su dizajnirani uz pomoć žena koje žive sa demencijom i namerno su dizajnirani da izgledaju kao animirani likovi kako ne bi zbunjivali korisnike.
U ranom petonedeljnom ispitivanju u jednom australijskom domu za stare, pratioci zasnovani na veštačkoj inteligenciji podstakli su duge razgovore i poboljšali emocionalno stanje stanara. Jedan stanar, koji nije imao posetioce tri meseca, razgovarao je sa Viv dva sata i nakon toga je bio primetno srećniji.
Sistem može da preuzme razgovor kada negovatelj mora da ode, smanjujući anksioznost pacijenata, a u budućnosti bi mogao da nudi i dnevne kognitivne testove, podsetnike za lekove i pomoć pri jednostavnim zadacima.
Viv takođe podstiče terapiju reminiscencije – prisećanje važnih životnih događaja radi emocionalnog smirivanja i mentalne aktivacije. Za razliku od ljudi, veštačka inteligencija se ne umara od ponavljanja istih priča, pružajući starijim osobama strpljivog sagovornika.
Međutim, stručnjaci naglašavaju da tehnologija može samo da dopuni, a nikada da zameni, ljudsku pažnju, koja ostaje ključna za mentalno zdravlje.
Izvor: ordinacija.vecernji.hr/zdravlje.kurir.rs
Proverite da li ste u riziku od demencije: 5 jednostavnih testova otkrivaju prve znake bolesti