Od čega zavisi da li ćemo oboleti od karcinoma pre 65. godine? Onkolog otkriva šta možemo da promenimo
Ako se aktuelni trendovi nastave, maligne bolestiće do 2035. godine postati vodeći uzrok smrtnosti, ispred kardiovaskularnih, pre svega zbog starenja populacije, načina života i činjenice da se veliki broj karcinoma i dalje otkriva kasno. Još ozbiljnije zvuči procena da bi u narednim decenijama svaka druga osoba mogla da dobije dijagnozu karcinoma pre 65. godine života, upozorava medikalni onkolog doc. dr Zoran Andrić iz Kliničko bolničkog centra "Bežanijska kosa". U Srbiji se već danas svake godine dijagnostikuje oko 40.000 novih slučajeva raka, dok približno 20.000 ljudi godišnje umre od ove bolesti. Na nedavno održanoj akademiji Zdravlje počinje tačnom informacijom, doc. dr Andrić govorio je o tome zašto se, uprkos napretku medicine, teret malignih bolesti iz godine u godinu povećava.
- Procena o 50 odsto rizika do 65. godine odnosi se na period do sredine veka i nije reč o tome da će svaka druga osoba sigurno oboleti, već da će verovatnoća obolevanja na nivou populacije biti znatno veća nego danas. A kako karcinom nastaje, pitanje je za čitav jedan kongres. U osnovi bolesti su uvek genske mutacije. Ipak, samo oko deset odsto novih slučajeva danas se može jasno povezati sa naslednim faktorima. Sa razvojem genetskih testiranja, smatra se da bi dodatnih 20 do 30 odsto malignih bolesti moglo da ima naslednu osnovu koja trenutno ostaje van domašaja dijagnostike. Čak i kada se takve promene registruju, ne znamo kako da ih terapijski "gađamo". One postoje, ali njihov puni značaj vidimo tek kada se bolest razvije - objašnjava dr Andrić.
Šta sami možete da preduzmete
Genske mutacije nisu samo nasledne, one se stiču tokom života, dodaje onkolog, ukazujući na kumulativni uticaj faktora sredine i dugotrajnog izlaganja štetnim navikama koji se nagomilavaju s godinama.
- Upravo zato, najveći prostor za smanjenje rizika nalazi se u onome što sami možemo da učinimo za sebe. To pre svega znači brigu o svakodnevnim navikama, o načinu ishrane, izbegavanju pušenja i prekomernog unošenja alkohola, ali i o održavanju zdrave telesne težine. Nije to uvek lako, jer smo danas na svakom koraku izloženi hrani i navikama koje nam ne idu u prilog, ali znamo da gojaznost ne samo da povećava rizik od nastanka karcinoma, već je povezana i sa lošijom prognozom, naročito kod raka dojke - ističe dr Andrić.
Drugi ključni faktor, koji takođe zavisi od nas, je sekundarna prevencija, odnosno skrining. Prema rečima doktora, organizovani skrining programi mogu da spreče razvijanje 30-50 odsto slučajeva karcinoma koji bi inače bili otkriveni tek u metastatskoj fazi.
- Kada se bolest otkrije rano i operiše, govorimo o izlečenju, dok u metastatskoj fazi možemo samo da produžavamo život uz izuzetno skupe terapije. Zato je skrining presudan, a zemlje koje imaju organizovane programe za dojku, debelo crevo i grlić materice imaju i znatno bolje ishode lečenja. Srbija je tek u početnoj fazi razvoja takvih programa - ističe doc. dr Andrić.
Slušajte svoje telo
Kao jedan od ključnih razloga kasnog otkrivanja karcinoma, dr Andrić navodi sklonost ljudi da ignorišu signale koje im telo šalje.
- Nažalost, ljudi često ne slušaju svoje telo. Bolovi, probadanja, različite nelagodnosti - sve su to signali koje nam organizam šalje, ali ih mi najčešće potiskujemo. Uzme se nešto protiv bolova, popije se tableta, samo da nam bude lakše. Mislimo da smo "rešili" problem, a upravo takvo odlaganje dijagnostike dovodi do trenutka kada su mogućnosti lečenja već ozbiljno ograničene - poručuje doc. dr Zoran Andrić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.