Polovina ljudi ne oseća aritmije: Kardiolog upozorava na broj koji je hitan znak za uzbunu
Aritmije su mnogo širi pojam nego što većina ljudi misli. Pod tim nazivom podrazumevaju se i ubrzanja i usporenja srčanog rada, poremećaji u sprovođenju impulsa kroz srce, ali i takozvani preskoci - dodatni otkucaji koji se javljaju tamo gde im nije mesto. Nekada su bezazleni i prolazni, a nekada mogu da budu prvi znak ozbiljnog poremećaja. Problem je u tome što pacijent sam ne može da proceni kojoj grupi pripada ono što oseća, kaže za naš portal kardiolog prim. dr Živan Dimitrijević.
- Aritmije su vrlo česte. Nekada se jave kao iznenadno lupanje srca, nekada kao osećaj preskakanja, kao da ritam "nije svoj", a ponekad pacijent jednostavno napipa neujednačen puls i shvati da nešto nije u redu. U većini slučajeva te smetnje su bezopasne, ali ima i poremećaja ritma koji mogu biti ozbiljni, pa i životno ugrožavajući, uključujući i iznenadnu srčanu smrt. Zato svaka aritmija zaslužuje bar pregled izabranog lekara - naglašava dr Dimitrijević.
Posebno zabrinjava činjenica da značajan broj ljudi uopšte ne oseća poremećaj ritma. Koliko će neko primetiti aritmiju zavisi od osobe do osobe, ali, kako navodi kardiolog, otprilike polovina pacijenata nema nikakve tegobe.
- Imao sam pacijenta sa ozbiljnim poremećajem ritma, a da ništa nije primećivao. Došao je zbog povišenog pritiska, a slučajno smo otkrili apsolutnu aritmiju. Nikada nije osetio ni lupanje ni preskakanje srca. Kad bismo svima stavili holter, kod ogromnog broja ljudi našli bismo poneki dodatni otkucaj. To je česta pojava, ali nije isto što i ozbiljan poremećaj - ističe dr Dimitrijević.
Upravo zato redovni sistematski pregledi i običan EKG, čak i kada se osoba oseća dobro, imaju veliki dijagnostički značaj.
- Čim primetite da vam srce radi nepravilno, nema čekanja da vidite hoće li proći samo od sebe. Nekada zaista nije ništa ozbiljno, ali nekada može da ugrozi pacijenta za dva dana. Treba izmeriti pritisak i uraditi EKG, to je najbrži način da se utvrdi da li postoji razlog za brigu - naglašava dr Dimitrijević.
Broj 30 nije za čekanje
Naš sagovornik upozorava i na drugu krajnost, izrazito usporen rad srca.
- Ako čovek meri pritisak i vidi da mu je puls pedeset, može da ode kod doktora narednih dana. Ali ako primeti tridesetu minuti, tog momenta mora da ide pravac kod lekara, jer je u pitanju veliki alarm. Kad vidim frekvencu trideset, i mene hvata panika i to mora odmah da se raščisti - opominje doktor.
Kod ozbiljnih blokova u sprovođenju impulsa srce može da radi svega 30 do 40 otkucaja u minuti, jer se pretkomore i komore "razdvoje" i više ne rade usklađeno. Kako objašnjava dr Dimitrijević, tada "komore rade za sebe, a pretkomore za sebe".
- U takvim situacijama se ugrađuje pejsmejker - žičica do srca koja daje impulse u komori i reguliše brzinu rada. Danas je relativno rutinska stvar, ali broj trideset nije za čekanje - poručuje prim. dr Živan Dimitrijević.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.