DASH dijeta nadmašila je 5 drugih kada je reč o zdravlju mozga: Naučnici kažu da je ključno kontrolisati pritisak
Nova studija pokazuje da način ishrane može igrati ključnu ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija — posebno ako se usvoji na vreme.
DASH dijeta ubedljivo vodi
Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu JAMA Neurology, tzv. DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension) pokazala se kao najefikasnija među više popularnih režima ishrane kada je u pitanju očuvanje zdravlja mozga.
Naučnici su analizirali podatke gotovo 160.000 odraslih osoba i utvrdili da su oni koji su se najdoslednije pridržavali DASH dijete imali čak 41% manji rizik od kognitivnog pada u odnosu na one koji su je najmanje pratili.
Zašto baš ova dijeta?
DASH dijeta stavlja akcenat na:
* povrće i voće
* integralne žitarice
* nemasne proteine
Istovremeno ograničava unos soli, šećera i zasićenih masti — faktora koji su povezani sa povišenim krvnim pritiskom i većim rizikom od demencije.
Stručnjaci ističu da je upravo kontrola krvnog pritiska ključna, jer hipertenzija oštećuje sitne krvne sudove u mozgu i doprinosi kognitivnom propadanju.
Pored toga, ovakav način ishrane bogat je antioksidansima i nutrijentima koji smanjuju upalne procese — još jedan važan faktor u očuvanju moždanih funkcija.
Važno je kada počnete
Jedan od najvažnijih zaključaka istraživanja jeste da period srednjih godina (45–54) ima presudan značaj. Iako se simptomi kognitivnog pada obično javljaju kasnije u životu, promene u mozgu mogu početi i više od dve decenije ranije.
Zbog toga naučnici naglašavaju da bi zdrave navike trebalo usvojiti što ranije.
Nije jedina dobra opcija
Iako je DASH dijeta pokazala najbolje rezultate, i drugi zdravi režimi ishrane imali su pozitivan efekat.
Na primer, tzv. MIND dijeta — kombinacija DASH i mediteranske ishrane — takođe je povezana sa sporijim starenjem mozga i očuvanjem njegove strukture.
Uopšteno, učesnici koji su pratili različite zdrave dijete imali su između 11% i 35% manji rizik od kognitivnog pada u odnosu na one sa lošijim navikama ishrane.
Šta to znači u praksi
Poruka stručnjaka je jednostavna:
* ono što je dobro za srce — dobro je i za mozak.
Zdrava ishrana, uz redovnu fizičku aktivnost i druge zdrave navike, može značajno doprineti očuvanju mentalnih sposobnosti u starijem dobu.
Ipak, autori studije naglašavaju da je potrebno još istraživanja kako bi se precizno utvrdilo kada i na koji način ishrana najviše utiče na zdravlje mozga.
Izvor: washingtonpost.com/zdravlje.kurir.rs