Zašto sve više ljudi trči maraton? I poznati su "navučeni" na ovu zdravu naviku
Današnji (i sutrašnji) 39. Beogradski maraton ponovo je izveo na ulice prestonice veliki broj rekreativaca i profesionalnih trkača. Iako maraton ostaje ozbiljan poduhvat od 42 kilometra, mnogi se odlučuju da makar pokušaju, bilo kroz kraće trke ili lični trening.
Taj izazov privlači i brojne svetske zvezde. Pevač Hari Stajls za kratko vreme je značajno popravio svoje rezultate, dok je glumica Sintija Erivo istrčala londonski maraton u vremenu koje zahteva ozbiljan trening. Kolin Farel trčao je iz humanitarnih razloga, dok su Dženifer Koneli i Ešton Kučer kroz ovu disciplinu povezali lični izazov i pomoć drugima.
Među poznatima koji su istrčali maraton su i Kevin Hart, koji je više puta učestvovao na njujorškoj i čikaškoj trci, kao i Opra Vinfri, čiji je nastup još devedesetih inspirisao veliki broj rekreativaca. Maratonsku distancu savladali su i glumica Natali Dormer, pevačica Ališa Kiz i komičar Vil Ferel, što pokazuje da se ovoj disciplini često okreću i oni koji nemaju profesionalnu sportsku pozadinu.
Ni domaća scena nije bez primera. Jovan Memedović godinama učestvuje na Beogradskom maratonu, dok je Nedeljko Todorović jedan od najpoznatijih maratonaca među javnim ličnostima u Srbiji. Todorović je zanimljiv i po tome što iskustvo iz trčanja često povezuje sa prognozom vremena, pa trkačima daje savete kako da se prilagode uslovima na stazi.
Reditelj Mladen Matičević istrčao je više od 20 maratona širom sveta, a o tom iskustvu snimio je i dokumentarni film "Kako postati heroj".
Pevač Nikola Rokvić aktivan je u trčanju kroz humanitarne akcije i trke kraćih distanci, dok su Milan Kalinić i Nevena Božović među onima koji redovno učestvuju na trkama u okviru Beogradskog maratona, najčešće na polumaratonskoj distanci.
Zašto je trčanje korisno?
Jedan od razloga zbog kojih se mnogi odlučuju za trčanje jeste njegova dostupnost - ne zahteva posebne uslove, već samo osnovnu opremu i kontinuitet.
Stručnjaci ističu da redovno trčanje može da doprinese boljoj kontroli krvnog pritiska, nivoa šećera u krvi i telesne težine, ali i kvalitetnijem snu. Takođe, podstiče lučenje endorfina, zbog čega se mnogi posle trčanja osećaju opuštenije i raspoloženije.
Za početnike je važno da ne krenu naglo. Umesto dugih deonica, preporučuje se kombinacija brzog hoda i laganog trčanja, uz postepeno povećavanje opterećenja. Kontinuitet je važniji od intenziteta, pa i kraće, ali redovne aktivnosti mogu doneti značajne koristi.
Važan je i mentalni aspekt. Dugoprugaško trčanje razvija strpljenje, upornost i sposobnost da se izdrže napori, što mnogi prenose i na svakodnevni život. Upravo zato maraton za mnoge nije samo trka, već lični cilj i dokaz da je moguće postići više nego što se u početku čini.
Izvor: Everydayhealth.com/Zdravlje.kurir.rs