VAŽNO

Revolucionarni test iz krvi predviđa dugovečnost: Otkriva rizike i šanse za dug život

Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor
Shutterstock Jednostavan test krvi mogao bi sa velikom tačnošću da predvidi kratkoročne šanse za preživljavanje kod starijih osoba
Naučnici tvrde da jednostavan test krvi može sa velikom tačnošću da predvidi šanse za duži život kod starijih osoba.

Kako ljudi stare, sve je teže proceniti ko će ostati dobrog zdravlja, a ko je pod većim rizikom od ozbiljnog narušavanja zdravlja. Nova istraživanja pokazuju da se znaci tog rizika možda već mogu otkriti u krvi.

Studija koju je vodio Duke Health, u saradnji sa Univerzitetom u Minesoti, otkrila je da mali molekuli RNK nazvani piRNA mogu pomoći u predviđanju da li će starije osobe verovatno živeti još najmanje dve godine.

Objavljeno u časopisu Aging Cell, nalazi ukazuju na to da bi jednostavan test krvi mogao da pomogne lekarima da ranije identifikuju kratkoročne rizike preživljavanja i da usmere strategije usmerene ka zdravijem starenju.

- Kombinacija samo nekoliko piRNA bila je najjači prediktor dvogodišnjeg preživljavanja kod starijih osoba – jači od starosti, životnih navika ili bilo kojih drugih zdravstvenih pokazatelja koje smo ispitali - rekla je dr Virdžinija Bajers Kraus, viši autor studije i profesor na odeljenjima za medicinu, patologiju i ortopedsku hirurgiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta Djuk.

Kraus je istakla da ih je najviše iznenadilo to što je tako snažan pokazatelj otkriven pomoću običnog testa krvi.

Krvni signali predviđaju preživljavanje

Tim je analizirao piRNK u uzorcima krvi odraslih osoba starosti 71 i više godina i otkrio da su niži nivoi određenih piRNK usko povezani sa dužim preživljavanjem. Ranije studije su pokazale da ovi mali fragmenti RNK pomažu u regulisanju razvoja, regeneracije i imunološke aktivnosti.

Kombinacija samo nekoliko piRNA bila je najjači prediktor dvogodišnjeg preživljavanja kod starijih osoba Foto: Shutterstock

Za potrebe studije, istraživači su primenili metode kauzalne veštačke inteligencije i mašinskog učenja kako bi ispitali 187 kliničkih faktora i 828 malih RNK u više od 1.200 uzoraka krvi. Uzorci su poticali iz velike kohorte sa sedištem u Severnoj Karolini, kreirane u prethodnoj studiji koju je vodio Univerzitet Djuk. Ishodi preživljavanja su procenjeni povezivanjem učesnika sa nacionalnim evidencijama o mortalitetu.

Napredno statističko modeliranje pokazalo je da skup od šest piRNA može samo predvideti dvogodišnje preživljavanje sa tačnošću od čak 86 odsto. Istraživači su potvrdili rezultat u drugoj nezavisnoj grupi starijih osoba.

Niži nivoi piRNK povezani sa dugovečnošću

Starije osobe koje su duže živele konstantno su imale niže nivoe specifičnih piRNK, što se poklapa sa obrascem koji je ranije viđen kod jednostavnih organizama, gde smanjenje ovih molekula može produžiti životni vek. Kraus je rekla da rezultati ukazuju na mogućnost da piRNK mogu igrati direktnu ulogu u dugovečnosti.

- Vrlo malo znamo o piRNK u krvi, ali ono što vidimo jeste da su niži nivoi određenih specifičnih bolji - rekla je Kraus.

Povećan nivo ovih molekula mogao bi biti znak da u organizmu postoji određeni poremećaj, a razumevanje njihove uloge moglo bi da otvori put novim terapijama za zdravije starenje.

Studija je takođe testirala piRNK u odnosu na bolje poznate zdravstvene pokazatelje. Za kratkoročno predviđanje preživljavanja, piRNK su se pokazale bolje od starosti, holesterola, fizičke aktivnosti i više od 180 drugih kliničkih indikatora. Faktori načina života postali su važniji za dugoročno preživljavanje, ali su piRNK i dalje pružale značajan uvid u biologiju koja stoji iza starenja.

Za kratkoročno predviđanje preživljavanja, piRNK su se pokazale bolje od starosti, holesterola, fizičke aktivnosti i više od 180 drugih kliničkih indikatora Foto: Shutterstock

Praktični test starenja

Kraus je rekla da će budući rad ispitati da li tretmani, promene načina života ili lekovi, uključujući nove klase lekova kao što su terapije zasnovane na GLP-1, mogu promeniti nivoe piRNA. Istraživači takođe planiraju da uporede nivoe piRNA u krvi sa onima koji se nalaze u tkivima kako bi bolje razumeli šta ovi molekuli rade.

- Ove male RNK su poput mikromenadžera u telu, pomažući u kontroli mnogih procesa koji utiču na zdravlje i starenje. Tek počinjemo da shvatamo koliko su moćni. Ovo istraživanje sugeriše da bismo trebali biti u stanju da identifikujemo kratkoročni rizik preživljavanja koristeći praktičan, minimalno invazivan test krvi – sa krajnjim ciljem poboljšanja zdravlja kako starimo - rekla je Kraus. 

Izvor: scitechdaily.com/Zdravlje.Kurir.rs