Slušaj vest

Četvoronedeljna klinička studija ispitivala je da li svakodnevna konzumacija pomorandži može suptilno uticati na metabolizam lipida kod masne bolesti jetre (MASLD), uz moguće promene u lipidnom profilu.

Nedavno istraživanje iz oblasti ishrane analiziralo je kako svakodnevni unos pomorandži tokom četiri nedelje utiče na serumske lipidne parametre kod pacijenata sa MASLD-om.

Metabolizam lipida, lipidomika i uloga ishrane kod MASLD-a

MASLD, ranije poznata kao nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD), povezana je sa metaboličkim sindromom, gojaznošću i dijabetesom tipa 2. Spada među vodeće uzroke bolesti jetre u svetu, a promene načina života i ishrane ostaju ključni deo terapije.

Kod MASLD-a dolazi do poremećaja u metabolizmu lipida, pri čemu se masne kiseline u krvi nalaze u obliku triglicerida, fosfolipida i estara holesterola. LDL holesterol doprinosi nakupljanju masti u krvnim sudovima, dok HDL ima zaštitnu ulogu jer pomaže uklanjanje holesterola iz organizma.

Lipidomika je savremeni pristup koji omogućava analizu velikog broja lipidnih molekula u jednom uzorku krvi. Lipidi se dele na zasićene (SFA), mononezasićene (MUFA) i polinezasićene masne kiseline (PUFA). Zasićene masne kiseline se povezuju sa upalom i metaboličkim poremećajima, dok mononezasićene i polinezasićene mogu imati zaštitne efekte.

Devojka naglašava značaj biljnih vlakana za zdravlje jetre
Ishrana ima ključnu ulogu u razvoju i kontroli masne bolesti jetre (MASLD), jer direktno utiče na metabolizam lipida i upalne procese u organizmu Foto: Shutterstock

Ishrana direktno utiče na lipidni profil. Ishrana bogata zasićenim i trans mastima pogoduje upali i oštećenju metabolizma, dok ishrana bogata omega-3 masnim kiselinama i polifenolima može imati protivupalni i zaštitni efekat.

Ispitivanje efekata pomorandži

Prethodna istraživanja pokazala su da dnevni unos oko 400 g pomorandži može uticati na smanjenje masnoće u jetri. Ova studija dodatno je ispitivala njihov uticaj na lipide u krvi.

U istraživanju je učestvovalo 60 osoba sa MASLD-om, starosti od 30 do 65 godina. Svi su imali povećanu telesnu težinu i metaboličke poremećaje, a većinu su činili muškarci.

Učesnici su podeljeni u dve grupe: jedna je svakodnevno konzumirala 400 g pomorandži, dok ih druga nije unosila. Svi su imali iste osnovne preporuke u ishrani. Analize krvi rađene su na početku i nakon četiri nedelje, uz praćenje lipidnih i biohemijskih parametara.

Rezultat je oktkrio:

U obe grupe zabeleženo je visoko pridržavanje protokola. Kod učesnika koji su konzumirali pomorandže primećeni su blagi trendovi poboljšanja, uključujući sniženje ukupnog holesterola i LDL-a i porast HDL-a, ali bez statističke značajnosti.

Uočene su i promene u odnosima masnih kiselina koje mogu ukazivati na potencijalni protivupalni efekat, bez jasne uzročno-posledične veze.

Sadržaj na portalu Zdravlje Kurir služi isključivo u informativne svrhe i ne zamenjuje profesionalnu medicinsku dijagnozu ili savet. Uvek se konsultujte sa lekarom pre donošenja bilo kakvih odluka o lečenju.

Izvor: news-medical.net/Zdravlje.Kurir.rs

Masna jetra i skriveni šećeri, kako kontrola unosa može preokrenuti bolest