Finski naučnici objavili su zanimljivu studiju u kojoj su predstavili da veoma cinični stariji ljudi imaju veću stopu kognitivnog pada. Ali to nije sve, jer i oni uglavnom umiru ranije. Glavni razlog za to je, između ostalog, povećan kortizol, koji se stvara u stresnim situacijama i negativno utiče na zdravlje mozga.
Iako je teško koncentrisati se tokom velikog uzbuđenja i napetosti, potrebna je pažnja ako vam se to stalno dešava. Istraživački tim USC otkrio je da je stalno lutanje pažnje znak kognitivnog starenja. Ova osobina se može pojaviti u mozgu već sa 30 godina i jedan je od znakova moguće Alchajmerove bolesti.
![Pacijenti koji imaju problema sa pamćenjem obično ga ne prepoznaju](/data/images/2024/01/31/09/3806147_magnetna-rezonanca-mozga-shutterstock-2140344447_ff.jpg?ver=1706696792)
Ako imate problema sa koncentracijom kada ste pod stresom, kognitivno testiranje može pomoći da se utvrdi da li ste skloni kognitivnom padu. Mentalne igre kao što su slagalice i ukrštene reči mogu biti od pomoći u jačanju vaše sposobnosti koncentracije.
Pacijenti koji imaju problema sa pamćenjem obično ih ne prepoznaju
Ako zaboravite na termin i slično, to ne znači mnogo, jer se svakome može desiti. Kada stalno zaboravljate šta ste se dogovorili da uradite, potpuno nenamerno, a prijatelji vam na to ukazuju, shvatite ovu povratnu informaciju ozbiljno.
- Pacijenti koje vidim i koji imaju problema sa pamćenjem obično ne prepoznaju da ih imaju i veruju da im ništa nije u redu - kaže Tomas R. Vidić, saradnik na Američkoj akademiji za neurologiju.
Ali to je veoma važan znak na koji treba paziti, pa slušajte šta vam kažu prijatelji i porodica i potražite odgovarajući medicinski savet.
![Za zdravlje mozga preporučuje se najmanje sedam do osam sati kvalitetnog sna po noći](/data/images/2021/05/17/15/2571395_profimedia0591236397_ff.jpg?ver=1706691713)
San je važan zaštitnik mozga
Preterani umor je još jedna ključna karakteristika koja je istaknuta u nekoliko studija, uključujući studiju o starenju klinike Mejo.
Umor tokom dana ne samo da znači da mozak ne dobija adekvatan restorativni odmor koji mu je potreban noću, već može uticati na fizičke promene u mozgu koje su povezane sa starenjem.
- San je važan zaštitnik mozga - kaže Nil Graf-Radford, profesor neurologije na klinici Mejo na Floridi.
On dodaje da su istraživanja pokazala da apneja u snu zapravo može da smanji hipokampus – ključni deo mozga povezan sa učenjem i pamćenjem. Za zdravlje mozga preporučuje se najmanje sedam do osam sati kvalitetnog sna po noći, piše portal aktivni.si.
Prenela: O.M.
(izvor: danas.rs/kurir.rs)
![](http://www.kurir.rs/resources/images/header/logo.png)