Šta je koronarografija i kad je vreme za ovaj pregled? Krvne sudove vidi kao na dlanu, a suženja ne mogu da se sakriju
Foto: Profimedia

PITALI SMO KARDIOLOGA

Šta je koronarografija i kad je vreme za ovaj pregled? Krvne sudove vidi kao na dlanu, a suženja ne mogu da se sakriju

Saveti stručnjaka -

Koronarografija je najpouzdanija dijagnostička metoda u utvrđivanju stanja unutrašnjosti krvnih sudova koji ishranjuju srce. Ona je zlatni standard za dijagnozu koronarne bolesti.

- Radi se o metodi gde možemo direktno videti krvne sudove na srcu i prilično uspešno proceniti da li na njima postoje suženja ili ne. Izvodi se tako što se iglom probuši butna arterija u području desne prepone ili radijalna arterija na ruci, tamo gde se meri puls. Zatim se na mestu uboda uvodi kateter i vodi kroz arteriju sve do njenog ušća. Kada se kateter namesti na ušće, preko njega se u arteriju ubrizgava kontrast, specijalna tečnost. On izuzetno dobro upija rendgenske zrake, tako da se savršeno ocrtava unutrašnjost koronarnih arterija i vidi se da li se na njima razvila ateroskleroza, odnosno suženje izazvano nakupljanjem ateroskleroznog plaka - kaže prof. dr Petar Otašević, kardiolog i načelnik Odeljenja kardiologije na Institutu za kardiovaskularne bolesti „Dedinje” i vanrednog profesora Medicinskog fakulteta u Beogradu.

Prof. dr Petar Otašević
Prof. dr Petar Otašević foto: Kurir

Koronarografiju izvodi posebno obučen interventni kardiolog ili radiolog.

Intervencija se radi u lokalnoj anesteziji, traje desetak minuta, a ono što pacijent oseća pre bi se moglo nazvati neprijatnošću nego bolom, pogotovu kada proceduru radi iskusan i vešt lekar.

- Boli zapravo samo ubod u kožu, i to vrlo kratko dok se kateter ne sprovede u krvni sud. Njegov dalji put kroz krvne sudove ne boli jer u krvnim sudovima i nema nervnih završetaka sa receptorima za bol. U najvećem broju slučajeva pacijent već sutradan napušta bolnicu.

Na osnovu ovog nalaza, osim definitivne dijagnoze koronarne bolesti, omogućeno je planiranje lečenja. Ono podrazumeva usmeravanje pacijenta na interventnu kardiološku proceduru ili hiruršku revaskularizaciju miokarda, tj. bajpas operaciju.

ALARMANTNA STATISTIKA

Nažalost, svaki peti pacijent ne preživi akutni infarkt, a prema podacima Instituta “Batut” iz 2021. godine, više od 55.000 ljudi u Srbiji umrlo je od kardiovaskularnih bolesti.

Violeta Nedeljković

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track