Slušaj vest

CT koronarografija je dijagnostički test snimanja uz pomoć kog se posmatraju arterije koje snabdevaju srce krvlju. Pregled se radi uz pomoć snažanog rendgenskog aparata za koji pravi snimke srca i njegovih krvnih sudova. Test se koristi za dijagnostikovanje različitih srčanih stanja, prenosi portal Mejo klinike

CT koronarografija ne uključuje hirurške rezove na telu. Takođe ne zahteva vreme za oporavak.

Na svakom snimku jasno se vidi razlika: zdrave arterije su čiste, a kod zapušenih se jasno vide naslage holesterola i koliko su velike, otkriva na Instagramu dr Aleksandar Cicović, interventni kardiolog i objašnjava zašto je CT koronarografija važna za ranu dijagnostiku i sprečavanje infarkta.

- CT koronarografija je način da pogledamo arterije koje su kao male tube oko srca. Kada vidimo naslage ili holesterol na tim delovima, onda možemo da procenimo koliko to sužava arteriju. Zdrave arterije bi trebalo da imaju lep i pun protok krvi kroz njih i bez značajnih naslaga. Patološke promene se vide sa tim povećanim naslagama i sa usporenim protokom krvi kroz te delove - objasnio je dr Cicović. 

grafički prikaz srca i krvnih sudova sa holesterolom
Patološke promene se vide sa povećanim naslagama i usporenim protokom krvi kroz delove arterija Foto: Shutterstock

Kako se pripremiti za pregled?

Hrana i lekovi

Obično je potrebno da ne jedete ništa najmanje osam sati pre pregleda. Dozvoljeno je piti vodu. Ne preporučuje se konzumiranje napitaka koji sadrže kofein 12 sati pre pregleda. Kofein može povećati srčanu frekvenciju, što otežava dobijanje jasnih snimaka srca.

Takođe, obavezno obavestite zdravstveni tim o lekovima koje uzimate. Može vam biti posavetovano da ne uzimate određeni lek pre pregleda.

Odeća i lične stvari

Za proceduru je potrebno skinuti nakit, naočare i odeću iznad struka. 

zena-sa-viskom-kilograma-kod-lekara-shutterstock-720600880.jpg
Čak i mali gubitak težine može pomoći u smanjenju faktora rizika za koronarnu bolest arterija Foto: Shutterstock

Rezultati pregleda

Snimci sa CT koronarografije trebalo bi da budu spremni ubrzo nakon pregleda. Ako vaš nalaz ukazuje da imate ili ste u riziku od srčanih bolesti, vi i vaš zdravstveni radnik možete razgovarati o mogućnostima lečenja.

Prevencija

Bez obzira na rezultate pregleda, uvek je dobra ideja napraviti promene u načinu života kako biste zaštitili srce. Isprobajte sledeće navike zdrave za srce:

  • Redovno vežbajte -Vežbanje pomaže u kontroli telesne težine i regulisanju dijabetesa, povišenog holesterola i visokog krvnog pritiska — svih faktora rizika za koronarnu bolest arterija. Praktikujte najmanje 150 minuta umerene aerobne aktivnosti ili 75 minuta intenzivne aerobne aktivnosti nedeljno, ili kombinaciju umerene i intenzivne aktivnosti.
  • Hranite se zdravo - Jedite dosta voća, povrća, integralnih žitarica, mahunarki i orašastih plodova. Izbegavajte zasićene i trans masti. Smanjite unos soli i šećera. Konzumiranje jedne ili dve porcije ribe nedeljno takođe može pomoći očuvanju zdravlja srca.
  • Korigujte telesnu težinu - Dostizanje i održavanje zdrave telesne težine korisno je za vaše srce. Čak i mali gubitak težine može pomoći u smanjenju faktora rizika za koronarnu bolest arterija. Možete zamoliti svog zdravstvenog radnika da vam odredi ciljnu telesnu težinu.
merenje pritiska.jpg
Ukoliko imate povišen krvni pritisak uzimajte lekove prema uputstvu Foto: Shutterstock

  • Nemojte pušiti niti koristiti duvan - Pušenje je veliki faktor rizika za koronarnu bolest arterija. Nikotin sužava krvne sudove i primorava srce da radi jače. Ostavljanje cigareta je jedan od najboljih načina da se smanji rizik od srčanog udara. Ako vam je potrebna pomoć pri prestanku, obratite se svom zdravstvenom radniku.
  • Kontrolišite zdravstvena stanja - Kod visokog krvnog pritiska, povišenog holesterola ili dijabetesa, uzimajte lekove prema uputstvu. Pitajte svog zdravstvenog radnika koliko često treba da idete na kontrole.
  • Smanjite stres - Stres može dovesti do sužavanja krvnih sudova, što povećava rizik od srčanog udara. Neki načini za smanjenje stresa su više fizičke aktivnosti, praktikovanje svesne pažnje i povezivanje sa drugima u grupama podrške.
  • Spavajte dovoljno - Odrasli bi trebalo da spavaju sedam do devet sati svake noći.

Kada se i zašto radi ultrazvuk srca? Evo šta ovaj pregled može da otkrije, a šta ipak ne