Ultra-prerađena hrana je industrijski proizvedeni prehrambeni proizvodi koji sadrže visok nivo šećera, soli, aditiva i nezdravih masti. Kao što ime govori, ova hrana prolazi kroz nekoliko krugova obrade kako bi joj poboljšali ukus, rok trajanja i praktičnost, što je dovelo do njihove lake dostupnosti i povećane popularnosti.
Ultra obrađenoj hrani nedostaje nutritivni kvalitet cele hrane i dovodi se u vezu sa gojaznošću, dijabetesom tipa 2 i kardiovaskularnim oboljenjima.
Ultra-prerađena hrana sadrži aditive koji ne prijaju zdravju mišića
Sarkopenija uključuje postepeni pad mišićne mase i snage. Iako je trening otpora ključna strategija za borbu protiv sarkopenije, izbor u ishrani takođe igra značajnu ulogu.
Prekomerna konzumacija ultra-prerađene hrane izazvala je zabrinutost za zdravlje mišića zbog povećanog unosa aditiva u hrani, nedostataka hranljivih materija i mogućih efekata na mikrobiotu creva.
U ovoj studiji, istraživači su imali za cilj da ispitaju odnos između konzumiranja ultra-obrađene hrane i mišićne mase kod odraslih kako bi pružili uvid u preventivne strategije protiv sarkopenije.
NIska mišićna masa uočena kod muškaraca sa nižim obrazovanjem
Ponderisana prevalencija niske mišićne mase izračunata je kod 7,65 odsto ispitanika. Slični procenti kalorijskog unosa iz ultra-prerađene hrane primećeni su kod osoba sa normalnom i niskom mišićnom masom. Oni sa niskom mišićnom masom bili su uglavnom stariji, muškarci, sa nižim primanjima, nižim stepenom obrazovanja i manjom konzumacijom alkohola.
Takođe su pokazali veću prevalenciju različitih zdravstvenih stanja, manji ukupni unos energije i proteina. Učesnici sa najvećim unosom ultra-prerađene hrane pokazali su 60 odsto povećan rizik od niske mišićne mase.
Prenela: O.M.
(izvor: news-medical.net/kurir.rs)
NE PROPUSTITE
