Slušaj vest

Brzo treptanje očimatokom jednog minuta moglo bi da pomogne nekim ljudima da lakše zaspu. Ovaj trik preporučila je psihijatrica jednoj pacijentkinji, koja ga je kasnije podelila na društvenim mrežama, a pojedini stručnjaci smatraju da bi mogao da bude koristan kao način da se pažnja odvrati od misli koje otežavaju uspavljivanje.

Prema objašnjenju, brzo treptanje zamara oči i šalje mozgu signal da je vreme za odmor. Iako nema dokaza da će ova metoda pomoći svima koji imaju nesanicu, pojedina istraživanja ukazuju na to da treptanje nije samo refleks.

Pojedina istraživanja pokazuju da treptanje nije samo refleks koji štiti i vlaži oči. Studija objavljena 2013. godine pokazala je da se tokom treptaja nakratko menja aktivnost moždanih mreža povezanih sa pažnjom, dok je drugo istraživanje pokazalo da treptanje može da utiče na to kako procenjujemo trajanje onoga što gledamo.

Livi DiČiko, sertifikovana savetnica za spavanje kaže da bi ovaj trik mogao da pomogne prvenstveno zato što odvlači pažnju od razmišljanja koja otežavaju uspavljivanje.

shutterstock_1708202179.jpg
Brzo treptanje može da oponaša prirodne signale pospanosti i pomogne mozgu da prepozna da je vreme za spavanje Foto: Shutterstock

- To može da bude korisno osobama koje više od pola sata leže budne u krevetu. Brzo treptanje može da oponaša prirodne signale pospanosti i pomogne mozgu da prepozna da je vreme za spavanje - sugeriše DiČiko. 

Šta još može da poboljša san?

Boravak napolju ubrzo nakon buđenja pomaže usklađivanju unutrašnjeg biološkog sata i održavanju pravilnog cirkadijalnog ritma, zbog čega stručnjaci preporučuju kratku jutarnju šetnju.

Ukoliko se probudite usred noći, nemojte odmah gledati na sat. To često pojačava zabrinutost zbog toga što ne možete da zaspite i otežava ponovno uspavljivanje. 

Neurolog dr Nerina Ramlakan upozorava i na pojavu poznatu kao ortosomnija - opsesiju postizanjem "savršenog sna". Preterana briga zbog spavanja može da ima suprotan efekat i dodatno oteža uspavljivanje.

dnevni ritmovi spavanja shutterstock_2097741598.jpg
Preterana briga zbog spavanja može da ima suprotan efekat i dodatno oteža uspavljivanje Foto: Shutterstock

Za kvalitetniji san stručnjaci preporučuju:

  • odlazite na spavanje i budite se u isto vreme svakog dana,
    spavajte u hladnoj, tamnoj i tihoj prostoriji,
    izbegavajte ekrane najmanje sat vremena pre odlaska na spavanje (idealno 1–2 sata),
    ne unosite kofein najmanje šest sati pre spavanja, a ako ste osetljivi i duže,
    izbegavajte alkohol i obilne obroke dva do tri sata pre odlaska u krevet,
    redovno vežbajte, ali intenzivne treninge završite najmanje jedan do dva sata pre spavanja.

Izvor: Bustle.com/Zdravlje.kurir.rs

Kako san utiče na rizik od Alchajmerove bolesti? Novo istraživanje donosi neočekivane odgovore