Na koje načine hormoni mogu uticati na zdravlje? Ključni su za rad srca, čvrstinu kostiju, ali i za dobro raspoloženje
Ženski polni hormoni su ključni za razvoj u pubertetu, pojavu menstruaciju i trudnoću. Međutim, oni imaju mnoge važne finkcije i van reproduktivnog sistema i utiču i na druge delove tela, od raspoloženja do zdravlja srca.
Hormoni su grupa hemikalija koje utiču na naše funkcionisanje, uključujući apetit, nivo stresa, sposobnost za reprodukciju i još mnogo toga.
Kod žena, glavni polni hormoni – koji se takođe nazivaju „reproduktivnim hormonima“ – su estrogen i progesteron. Testosteron je takođe prisutan, ali u manjim količinama. Ovi hormoni se uglavnom proizvode u jajnicima i ključni su za plodnost i seksualno zdravlje. Međutim, oni čine mnogo više.
Evo kako utiču na druge delove vašeg tela i šta možete učiniti da zaštitite svoje zdravlje.
Srce
Estrogen igra ključnu ulogu u zdravlju srca i jedan je od razloga zašto su mlađe žene donekle zaštićene od srčanih bolesti – imaju relativno visoke nivoe ovog hormona.
Profesor Geri Dženings, glavni medicinski savetnik Fondacije za srce, objašnjava da estrogen pomaže u održavanju nivoa holesterola pod kontrolom. Kako se približava menopauza, opadanje nivoa estrogena može dovesti do porasta LDL (‘lošeg’) holesterola i smanjenja HDL (‘dobrog’) holesterola, kaže on. Ovo, u kombinaciji sa drugim promenama, “može dovesti do visokog krvnog pritiska i ponekad visokog nivoa šećera u krvi (glukoze), koji su važni faktori rizika za srčane bolesti”.
Dobra vest je da postoje načini da zaštitite svoje srce. Profesor Dženings preporučuje redovne preglede srca i održavanje zdravog načina života, kao što su pravilna ishrana, fizička aktivnost, izbegavanje pušenja i minimiziranje unosa alkohola.
Urinarni trakt
Polni hormoni takođe mogu uticati na zdravlje našeg urinarnog trakta. Prema rečima doktora Pajama Nikpora, uro-ginekologa sa Jean Hailes, estrogen pomaže u jačanju tkiva u bešici i okolnim područjima.
Kada nivoi ovog hormona prirodno opadnu tokom menopauze, to može uzrokovati smanjenje i gubitak elastičnosti tkiva, objašnjava on. To znači da neke žene mogu biti podložnije infekcijama bešike i potrebama da češće i hitnije mokre.
Za žene koje se bore sa simptomima menopauze kao što su ovi, doktor Nikpor kaže da bi vaginalni estrogen mogao biti odgovarajući tretman.
- Žene ne bi trebalo da se plaše da razgovaraju o svim pitanjima vezanim za menopauzu i promene u funkciji njihovog karličnog dna sa lekarima, fizioterapeutima ili specijalistima.
Opadanje nivoa estrogena može takođe uticati na tkiva vulve i vagine, uzrokujući suvoću. Za više informacija, posetite našu stranicu o simptomima menopauze.
Koža i kosa
Akne, suva koža, retka kosa ili bujni pramenovi – promena nivoa hormona može izazvati dobrodošle (i manje dobrodošle) promene.
Dermatolog dr Majkl Friman objašnjava da “estrogen direktno utiče na ćelije kože i kose”, pomažući kosi da raste i koži da ostane čvrsta i hidrirana. Zato kosa često bude punija tokom trudnoće, kada nivo estrogena raste, a zašto ima tendenciju da postane tanja oko menopauze, kada nivo estrogena opada, kaže on.
Prema dr Frimanu, izbijanje akni je češće kod starijih žena pre menstruacije, kada je estrogen nizak, a takođe se često javlja kod onih koje koriste oralne kontraceptive koji sadrže progesteron.
- Menopauza takođe uzrokuje stanjivanje kože zbog gubitka kolagena i elastina, uglavnom zbog gubitka estrogena - dodaje on.
Da biste upravljali problematičnim simptomima menopauze koji utiču na kožu, dr Freian savetuje korišćenje tople (umesto vruće) vode prilikom pranja, nanosenje kvalitetnog hidratantnog krema koja sadrži ceramide (uljaste supstance) i korišćenje seruma sa peptidima (specijalna mešavina sastojaka koja se obično nanosi na lice) noću. Ako ste zabrinuti zbog svoje kože ili kose, razgovarajte sa dermatologom.
Um
Polni hormoni ne utiču samo na naše fizičko zdravlje. Prema rečima Jašri Kulkarni, profesorke psihijatrije sa Univerziteta Monash, oni imaju „veliki uticaj na mozak“.
Neke žene mogu primetiti ovo pre menstruacije, kada je estrogen nizak, a nivo progesterona počinje da opada. Profesor Kulkarni opisuje progesteron kao „složeni hormon“ za mozak. Kod nekih žena može imati umirujući efekat, dok kod drugih može dovesti do anksioznosti i smanjenog raspoloženja.
U međuvremenu, estrogen može doprineti boljem raspoloženju, kao i pomoći u razmišljanju, pamćenju i planiranju, kaže ona. Nivoi estrogena su najviši oko ovulacije (vremena kada jajnik otpušta jajnu ćeliju). Međutim, kada nivoi estrogena opadnu, neke žene mogu doživeti promene u raspoloženju.
U ozbiljnim slučajevima, ove hormonske promene kroz menstrualni ciklus mogu izazvati depresiju i druge probleme. Nije iznenađujuće, profesor Kulkarni kaže da su hormonske promene oko menopauze takođe povezane sa depresijom, anksioznošću i maglom u mozgu. Naravno, svaka žena drugačije reaguje na svoje fluktuirajuće hormone.
Kako biste se brinuli o svom mentalnom zdravlju, profesor Kulkarni savetuje da budete oprezni sa lekovima i alkoholom, jedete zdravu hranu, redovno se krećete i održavate društvene kontakte.
- Takođe, budite svesni da se neke žene osećaju depresivno ili ljutito kada koriste određene vrste kontraceptivnih pilula. Ako vam se to dogodi, nemojte to ignorisati. Posavetujte se sa svojim lekarom o promeni pilule ili ako se generalno borite sa mentalnim zdravljem - savetuje on.
Kosti
Estrogen i progesteron igraju „ključnu ulogu“ u zdravlju kostiju, posebno estrogen, prema rečima endokrinologa dr Sonije Davison.
Tokom puberteta, rastući nivoi estrogena i drugih hormona pomažu u izgradnji i jačanju naših kostiju. Doktorka Davison kaže da ovaj proces dostiže vrhunac oko 30. godine života.
- Nakon toga, gustina kostiju (snaga) postepeno opada - objašnajva ona.
Zapravo, jedan od najkritičnijih perioda za zdravlje kostiju kod žena je oko menopauze, kada nivoi estrogena drastično opadnu, što znači da kosti gube svoju snagu, objašnjava ona.
Šta možete da uradite? Prema dr Davison, važno je lečiti probleme koji mogu izazvati nedostatak estrogena, kao što je anoreksija nervoza.
Takođe, izbegavajte druge faktore rizika za gubitak kostiju, kao što su prekomerna konzumacija alkohola, pušenje, nedostatak vitamina D i sedentarni način života. Pokušajte da održite zdravu telesnu masu, redovno vežbajte sa opterećenjem i unosite dovoljno kalcijuma. Takođe, pokušajte da saznate da li imate porodičnu istoriju oboljenja kostiju ili preloma i podelite ovu informaciju sa svojim lekarom.
Izvor: jeanhailes.org.au/Zdravlje.Kurir.rs
5 sabotera vitke linije: Ovo ne bi trebalo da radite posle 17 sati ako želite da smršate