9 vitamina i suplementa koji podižu krvni pritisak: Obratite pažnju, neki mogu da poremete srčani ritam
Određene vitamine i suplemente trebalo bi da izbegavate ako imate visok krvni pritisak. Pre nego što počnete da uzimate bilo koji suplement ili dijetetski proizvod, obavezno se konsultujte sa svojim lekarom, posebno ako već koristite određene lekove.
Visok krvni pritisak se definiše kao sistolni (gornji) pritisak od 130 mmHg ili više i/ili dijastolni (donji) pritisak od 80 mmHg ili više.
To je najvažniji faktor rizika za srčana oboljenja, a neki dijetetski suplementi mogu povisiti krvni pritisak, direktno uticati na kardiovaskularni sistem ili ometati lekove koji služe za njegovo snižavanje.
Da li vitamini podižu krvni pritisak?
Dodaci ishrani, poput vitamina, minerala i bilja, dopunjuju hranljive materije u ishrani, ali nisu uvek regulisani kao lekovi. Neki suplementi mogu smanjiti krvni pritisak, dok drugi mogu povisiti pritisak ili uticati na lekove koje uzimate.
Pre uzimanja bilo kojih suplemenata, obavezno se posavetujte sa lekarom, naročito ako već koristite lekove.
Pitanja koja bi trebalo postaviti pre uzimanja suplemenata:
- Da li treba da uzimam suplemente?
- Hoće li mi pomoći ili će biti bezbedni za mene?
- Da li će to uticati na lekove koje uzimam?
- Koji su mogući neželjeni efekti?
- Ako uzimam suplement, koliko treba da uzimam i koliko često?
9 vitamina i suplemenata koje bi trebalo izbegavati
Postoje određeni suplementi, kao što su arnika, gorka pomorandža, koren sladića i drugi, koje treba izbegavati ako imate visok krvni pritisak.
Arnika – potiče od višegodišnje biljke i najčešće se koristi u lokalnim kremama i mastima za lečenje modrica, uganuća, otoka i upala. Arnika se smatra bezbednom kada se koristi na koži, ali je ne treba uzimati oralno.
Takva upotreba arnike može da izazove probleme sa srcem, vrtoglavicu i druge zdravstvene probleme, a u velikim dozama može biti fatalna.
Azijski ginseng – takođe poznat kao panak ginseng, koristi se u različite svrhe, uključujući smanjenje stresa i poboljšanje koncentracije i pamćenja. Utvrđeno je da ginseng podiže krvni pritisak, iako se to obično dešava kod ljudi sa niskim krvnim pritiskom.
Kod osoba sa niskim krvnim pritiskom, uzimanje ginsenga može vratiti krvni pritisak u normalu, ali kod osoba sa visokim krvnim pritiskom može biti opasno. Nije sigurno da li će ginseng reagovati sa određenim lekovima, uključujući razređivače krvi i blokatore kalcijumskih kanala i druge lekove za visok krvni pritisak.
Gorka narandža – dodatak ishrani dobijen iz ekstrakta voća ili kore gorke pomorandže.
Često se koristi u dodacima za mršavljenje i proizvodima za poboljšanje sportskih performansi. Iako su prijavljeni slučajevi srčanog udara, angine i moždanog udara nakon konzumiranja proizvoda koji sadrže gorku pomorandžu, nije sigurno da li je to samo zbog gorke pomorandže ili drugih supstanci u proizvodu.
Studije o tome da li gorka pomorandža povećava krvni pritisak ili broj otkucaja srca pokazale su nejasne rezultate, ali bolje je biti bezbedan i izbegavati to.
Guarana – biljka koja sadrži kofein i često se koristi u energetskim pićima. Mnoga energetska pića sadrže velike količine kofeina, a dodatak guarane povećava količinu kofeina. Prekomerna konzumacija kofeina može povećati krvni pritisak i rad srca, kao i poremetiti srčani ritam.
Koren sladića – dodatak ishrani koji se najčešće koristi za probleme sa varenjem kao što su gorušica , kašalj i virusne i bakterijske infekcije. Koren sladića može imati ozbiljne neželjene efekte, uključujući povećanje krvnog pritiska, posebno kada se konzumira u velikim količinama ili tokom dužeg vremenskog perioda.
Sladić takođe smanjuje nivo kalijuma, koji igra ulogu u regulisanju krvnog pritiska. Ljudi sa visokim krvnim pritiskom ili srčanim oboljenjima ne bi trebalo da uzimaju sladić.
Kantarion – biljka koja se koristi za niz stanja, uključujući depresiju, simptome menopauze, poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću (ADHD) i opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD).
Kantarion može izazvati ozbiljne interakcije sa mnogim uobičajenim lekovima, uključujući razređivače krvi.
Vitamin E – antioksidans koji štiti ćelije od oštećenja. Visoke doze vitamina E mogu povećati rizik od krvarenja nakon povrede ili krvarenja u mozgu jer smanjuje sposobnost tela da formira krvne ugruške. Vitamin E takođe može povećati rizik od krvarenja kod ljudi koji uzimaju lekove za razređivanje krvi.
Preporučuje se da odrasli ne uzimaju više od 1000 mg prirodnog ili sintetičkog vitamina E dnevno.
Vitamin D– trovanje vitaminom D je ozbiljno zdravstveno stanje koje se obično javlja kada se veoma visoke doze vitamina uzimaju tokom dužeg vremenskog perioda bez lekarskog nadzora. Vitamin D pomaže telu da apsorbuje kalcijum i druge minerale, ali previše vitamina može izazvati hiperkalcemiju ili nenormalno visok nivo kalcijuma u krvi.
Vitamin K – pomaže u zgrušavanju krvi i održava zdrave kosti. Vitamin K može da ometa delovanje lekova za razređivanje krvi, što povećava rizik od krvnih ugrušaka.
Ljudi koji uzimaju lekove za razređivanje krvi, treba da izbegavaju dodatke vitamina K bez konsultacije sa zdravstvenim radnikom.
Izvor: Miss7zdrava.24sata.hr/Zdravlje.Kurir.rs
Doktorka otkriva ključne savete o ishrani žena kroz različite životne faze, ovo su greške koje najčešće pravite
Želite glatke i meke usne? Isprobajte 4 moćna pilinga od potpuno prirodnih sastojaka