Kako magnezijum održava zdrav srčani ritam? Simptomi koji ukazuju da vam fali ovaj mineral i kako da ga nadoknadite
Verovatno znate da vam je potreban kalcijum za kosti. Možda znate i da vam je potreban kalijum za mišiće. Ali da li ste znali da je magnezijum mineral koji vaše telo proizvodi i da je vitalan za zdravlje vašeg srca?
Magnezijumje neophodan za stotine biohemijskih reakcija u vašem telu. Pomaže u održavanju jakih kostiju, pravilnom funkcionisanju nerava i mišića i kontroli šećera u krvi. Magnezijum je takođe neophodan za održavanje stabilnog otkucaja srca i normalnog krvnog pritiska.
Koliko magnezijuma je dovoljno?
Prema Nacionalnim institutima za zdravlje, telo odrasle osobe sadrži 25 grama magnezijuma, od čega se 50 do 60 procenata nalazi u kostima, a ostatak u mekim tkivima i ćelijama. Preporučeni dnevni unos magnezijuma (RDA) - što znači količina koju treba da unosite svakog dana - varira u zavisnosti od vaših godina i pola.
- Trenutni RDA magnezijuma je 420 miligrama (mg) za muškarce i 320 mg za žene starije od 31 godine - napominje Kristen Kembel, doktor farmacije, klinički farmaceut i direktorka Programa specijalizacije iz kardiologije PGY2 u Univerzitetskoj bolnici Djuk u Daramu, Severna Karolina.
Telo koristi magnezijum za proizvodnju energije i razgradnju glukoze. Magnezijum se takođe koristi za sintezu DNK i RNK.
- Zaista ne možete imati previše magnezijuma - kaže dr Kristofer DeSimone, kardioelektrofiziolog i vanredni profesor medicine na odeljenju za kardiovaskularnu medicinu u Majo klinici i dodaje da je to zato što je kod zdravih osoba telo dobro u eliminisanju magnezijuma po potrebi.
Kako vaše telo reguliše nivo magnezijuma?
Prema pregledu objavljenom u časopisu „Advanced Chronic Kidney Disease“ , nivoi magnezijuma se prvenstveno regulišu zajedničkim radom bubrega i creva. Oko polovine dnevnog unosa magnezijuma apsorbuje se u crevima. Međutim, nivoi magnezijuma mogu ostati neregulisani kod ljudi sa oboljenjem bubrega.
- Bubreg je glavni regulator nivoa magnezijuma, tako da poremećaji bubrega mogu dovesti i do iscrpljivanja i do preopterećenja“, napominje dr Kembel i dodaje:
- Zdrave osobe sa niskim nivoima magnezijuma su retke. To je zato što će zdravi bubrezi ograničiti prolazak magnezijuma kroz urin ako je telu potreban ovaj mineral.
Magnezijum pomaže vašem srcu da održi ritam
Magnezijum takođe igra ulogu u ćelijama koje reaguju na električnu aktivnost. „Magnezijum je ključni elektrolit u telu i neophodan je za pravilnu homeostazu. Posebno u ćelijama koje su električno nadražljive, poput onih u srcu. Magnezijum je ključan za zdrav srčani ritam jer je uključen u transport drugih elektrolita, kao što su kalcijum i kalijum, u ćelije - objašnjava dr DeSimone.
Elektroliti su svi važni za nervne signale i kontrakcije mišića kod normalnog otkucaja srca. Kembel dodaje da magnezijum takođe pomaže kod kontrakcije mišića ili pumpanja srca. Istraživanje objavljeno u časopisu Nutrients pokazalo je da nedostatak magnezijuma ima kliničke karakteristike, uključujući teške grčeve mišića i povećanje nepravilnih otkucaja srca poznatih kao aritmije. Kembel kaže da se nizak nivo magnezijuma često nalazi kod pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom , prevremenim ili preskočenim otkucajima srca, pa čak i ozbiljnim aritmijama koje ugrožavaju život.
DeSimone dodaje da nizak nivo magnezijuma takođe može dovesti pacijente u rizik od razvoja loših ritmova u donjim komorama srca, poznatim kao komore, što može biti opasno po život.
U pregledu objavljenom u maju 2019. u časopisu „Cardiology Research and Practice“ , istraživači su otkrili da nizak nivo magnezijuma u krvi može povećati rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Pored toga, pregled je pokazao da je nizak nivo magnezijuma povezan sa atrijalnom fibrilacijom ( AFIB ), najčešćim poremećajem srčanog ritma. Afib se javlja kada kvar u električnom sistemu srca uzrokuje podrhtavanje gornjih komora srca.
Ko je u riziku od nedostatka magnezijuma?
Količina magnezijuma u telu zavisi od nekoliko faktora, kao što su ishrana i funkcija bubrega osobe. Kako starimo, na primer, apsorpcija magnezijuma u telu se smanjuje. Jedna istraživačka studija objavljena u časopisu Nutrients sugeriše da su primarni uzroci nižeg nivoa magnezijuma u starijoj dobi nedovoljan unos magnezijuma, smanjena apsorpcija magnezijuma i povećano izlučivanje magnezijuma urinom.
Nedostatak magnezijuma može biti uzrokovan i određenim stanjima, uključujući alkoholizam, opekotine koje pogađaju velike delove tela, neuhranjenost, preeklampsiju (ako je žena trudna), poremećaj varenja poput Kronove bolesti ili ulceroznog kolitisa , prekomerno mokrenje, uključujući i one sa nekontrolisanim dijabetesom, pankreatitisom ili hroničnom dijarejom.
Pacijenti koji uzimaju diuretike takođe su zabrinjavajući i za Kembela i za DeSimona. To uključuje pacijente koji se leče od visokog krvnog pritiska ili srčane insuficijencije. Razlog je taj što ovi pacijenti obično uzimaju visoke doze diuretika.
- Kada su preopterećeni tečnošću i agresivno diuretišu, ovi nivoi mogu pasti na opasno niske nivoe napominje DeSimone, a Kembel dodaje:
- Pacijenti koji uzimaju diuretike moraju pažljivo da prate nivo magnezijuma.
Dugotrajna upotreba određenih lekova takođe može izazvati prekomerno izlučivanje magnezijuma. To uključuje diuretike poput Lasiksa (furosemid), kao i inhibitore protonske pumpe poput Neksiuma (ezomeprazol) i Prevacida (lansoprazol) koji se koriste za lečenje gastroezofagealne refluksne bolesti . Pošto starije osobe češće uzimaju ove lekove, imaju veći rizik od nedostatka magnezijuma.
Kako uneti više magnezijuma?
Nizak nivo magnezijuma, ako se ne leči, može dovesti do komplikacija poput srčanog zastoja. Trebalo bi da znate simptome magnezijuma, koji uključuju:
- Neobično kretanje očiju
- Grčevi ili slabost mišića
- Umor
- Konvulzije
Stručnjaci savetuju ljudima da hranljive materije unose prvenstveno iz hrane.
Kembel predlaže unos magnezijuma iz zelenog lisnatog povrća, žitarica od celog zrna (mekinja), kinoa, orašastih plodova (badema, indijskog oraha) i pasulja.
Iako se magnezijum dodaje nekim namirnicama, poput žitarica za doručak, postoji nekoliko odličnih prirodnih izvora ovog minerala:
- Sojini proizvodi poput tofua ili sojinog mleka
- Zeleno lisnato povrće poput spanaća
- Običan jogurt sa niskim sadržajem masti
- Seme bundeve ili čija seme
- Mahunarke
- Crni pasulj
- Avokado
- Banane
Kada bi trebalo posegnuti za suplementima magnezijuma?
Iako se magnezijum može naći u hrani, nekim ljudima je i dalje potreban magnezijum iz drugih izvora. Možda ste čuli da neke kompanije predlažu dijetetske suplemente za vaše nutritivne potrebe.
Kembel napominje: „Suplementi se mogu preporučiti ljudima koji imaju nizak nivo magnezijuma uprkos promenama u ishrani.“
Ona dodaje da postoje različiti oblici magnezijuma, a svaki se razlikuje po apsorpciji i toleranciji od strane gastrointestinalnog trakta.
- Najbolji oblici su magnezijum citrat, glukonat ili glicinat.
Uvek se konsultujte sa lekarom pre početka suplementacije
Trebalo bi da se konsultujete sa svojim lekarom kada koristite suplemente kako biste bili sigurni da ne ometaju druge lekove koje uzimate i da ne doprinose drugom medicinskom stanju.
Previše magnezijuma iz hrane nije opasno jer bubrezi izlučuju ono što telu nije potrebno. Ali izuzetno visoke doze magnezijuma iz suplemenata mogu izazvati dijareju, mučninu i grčeve u stomaku. Ekstremne doze magnezijuma, preko 5.000 mg dnevno, mogu izazvati toksičnost magnezijuma i biti fatalne.
Ako ste zabrinuti zbog nivoa magnezijuma, razgovarajte sa svojim lekarom kako biste saznali kako možete izvući maksimum iz ovog vrednog hranljivog sastojka.
Izvor: Everydayhealth.com/Zdravlje.Kurir.rs
5 prirodnih načina da nadoknadite magnezijum: Evo koji simptomi ukazuju da vam fali ovaj važan mineral
10 najčešćih letnjih osipa: Koji od njih su zanemarljivi, a kada je neophodno da se javite lekaru?