Slušaj vest

Početak godine često se doživljava kao vreme novih mogućnosti — kada odlučujemo da ćemo srediti ormar, pronaći ljubav ili se rešiti nekoliko kilograma viška. Ipak, realne novogodišnje odluke svode se na postavljanje prioriteta, a ne na pokušaj da se sve promeni odjednom.

Ove godine razmislite o tome da prioritet date zdravlju srca. Iako to možda ne zvuči glamurozno, razlozi su veoma ozbiljni. Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), srčana oboljenja vodeći su uzrok smrti kod žena, muškaraca i gotovo svih rasnih i etničkih grupa u Sjedinjenim Američkim Državama. Faktori rizika poput povišenog krvnog pritiska, povećanog nivoa holesterola i triglicerida, kao i predijabetesa ili dijabetesa tipa 2, često se javljaju mnogo pre nego što se dijagnostikuje srčano oboljenje ili dogodi infarkt ili moždani udar.

- Neke ljude dijagnoza zaista šokira i podstakne na akciju - kaže dr Helga Van Herl, kardiolog i vanredni profesor kliničke medicine na Medicinskom fakultetu Kek Univerziteta Južne Kalifornije u Los Anđelesu. Međutim, dodaje ona, mnogi bi mogli da izbegnu tu tačku ako počnu da deluju na vreme.

U nastavku donosimo 6 jednostavnih, ali važnih ciljeva za zdravlje srca.

Zakažite godišnji lekarski pregled

Čak i ako nemate dijagnostikovano srčano oboljenje, važno je da jednom godišnje proverite osnovne parametre zdravlja. To uključuje telesnu težinu, krvni pritisak, nivo holesterola i triglicerida, kao i testove koji mogu ukazati na predijabetes ili dijabetes tipa 2.

- Poznavanje vaših brojki je ključno - ističe dr Judžin Jang, kardiolog i klinički profesor medicine na Univerzitetu u Vašingtonu i dodaje: 

- Na osnovu tih podataka lekar može proceniti vaš desetogodišnji i doživotni rizik od kardiovaskularnih događaja i predložiti konkretne mere za njegovo smanjenje.

Epruveta sa uzorkom krvi spremna za testiranje nivoa holesterola
Loš holesterol je poznat rizik za infarkt, ali postoje i drugi laboratorijski nalazi koji mogu ukazivati na ozbiljne probleme sa srcem Foto: Shuitterstock

Ostanite fizički aktivni

„Najvažnija preporuka koju dajem pacijentima jeste da ostanu aktivni“, kaže dr Evan Šejlen, kardiolog i vanredni profesor medicine na Univerzitetu za zdravlje i nauku Oregona.

Američko udruženje za srce (AHA) preporučuje najmanje 150 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno, poput hodanja, vožnje bicikla, baštovanstva ili plesa. Dodatne koristi ostvaruju se uz 300 minuta aktivnosti nedeljno i vežbe snage najmanje dva puta sedmično.

Pravite realne promene načina života

Postavljanje dostižnih ciljeva povećava šanse za uspeh. Umesto ambicioznih i kratkoročnih planova, fokusirajte se na male, održive korake.

Primeri realnih ciljeva uključuju:

* hodanje do posla tri dana u nedelji

* smanjenje dnevnog unosa alkohola

* pripremu obroka kod kuće pet dana u nedelji

* zamenu zasićenih masti maslinovim uljem, orašastim plodovima i semenkama

* plan za prestanak pušenja uz pomoć lekara

Doslednost je važnija od savršenstva.

žena u trenerci hoda parkom, koncept brza jutranja šetnja
Brzo hodanje smanjuje rizik od bolesti srca Foto: Shutterstock

Dajte prioritet kvalitetnom snu

Zdrav san je jedan od ključnih faktora kardiovaskularnog zdravlja. Preporučuje se sedam do devet sati sna po noći, uz mračnu i tihu spavaću sobu bez elektronskih uređaja.

Nepravilni obrasci spavanja povezani su sa povećanim rizikom od srčanih bolesti. Takođe, važno je razgovarati sa lekarom o mogućem postojanju apneje u snu, poremećaja koji značajno utiče na zdravlje srca.

Pridržavajte se terapije

Ako već uzimate lekove za krvni pritisak, holesterol ili sprečavanje stvaranja ugrušaka, njihovo redovno uzimanje je ključno. Istraživanja pokazuju da veliki broj pacijenata prestaje da uzima terapiju već nakon godinu dana, što značajno povećava rizik od ponovnog srčanog događaja.

Podsetnici na telefonu, organizatori za lekove ili pisani rasporedi mogu pomoći u doslednosti.

disanje zatvorenih očiju shutterstock_2346428079.jpg
Vežbe pravilnog disanja često su deo programa kardiološke rehabilitacije Foto: Shutterstock

Težite opuštanju i smanjenju stresa

Upravljanje stresom važan je, ali često zanemaren deo brige o srcu. Meditacija, lagana joga ili vežbe disanja često su deo programa kardiološke rehabilitacije.

- Lako je biti motivisan početkom godine, ali je dugoročna doslednost pravi izazov - podseća dr Van Herl:

- Zato je važno biti blag prema sebi i nastaviti dalje, čak i kada ne ide sve po planu.

Izvor: everydayhealth.com/zdravlje.kurir.rs

Kardiolog otkriva: Sledite 21-dnevni plan životnog stila i poboljšajte zdravlje srca