Slušaj vest

Čulo mirisa svakodnevno utiče na način na koji doživljavamo svet, od prepoznavanja opasnosti do uživanja u hrani i povezivanja sa uspomenama. Ipak, uprkos njegovoj važnosti, naučnici su dugo imali ograničeno razumevanje kako ovaj sistem funkcioniše. Novo istraživanje sa Harvard Medical School otkriva da u nosu postoji skrivena "mapa" mirisa koja bi mogla da objasni kako zapravo osećamo mirise.

Kako objašnjava Sandip Data, profesor neurobiologije, čulo mirisa je dugo bilo "najmisterioznije" u poređenju sa vidom, sluhom i dodirom, kod kojih je organizacija receptora mnogo bolje istražena.

Kako je otkrivena "mapa" mirisa

U studiji su naučnici analizirali milione nervnih ćelija kod miševa i pokazali da receptori za miris nisu raspoređeni nasumično, kako se ranije pretpostavljalo, već u pravilne, preklapajuće trake duž nosne šupljine, grupisane po tipu receptora. Ista organizacija postoji i u delu mozga zaduženom za obradu mirisa, što ukazuje na usklađen sistem od nosa do nervnih puteva. Rezultati su objavljeni u časopisu Cell.

mirs cveća shutterstock_2136024263.jpg
Gubitak čula mirisa povezan je sa preko 100 zdravstvenih problema Foto: Shutterstock

Za razliku od vida ili sluha, čulo mirisa dugo nije imalo jasnu "mapu"“, delom zbog svoje složenosti. Kod miševa postoji oko 20 miliona neurona sa više od hiljadu različitih receptora. Istraživači su analizirali više od pet miliona ćelija i utvrdili jasan obrazac koji je gotovo identičan kod svih jedinki.

Kako nastaje ova struktura

Ulogu u formiranju ove mape ima retinoinska kiselina, molekul koji reguliše aktivnost gena i "usmerava" ćelije da aktiviraju odgovarajući receptor u zavisnosti od položaja. Promene njenog nivoa dovode do pomeranja čitavog rasporeda receptora.

Mogući značaj za lečenje

Otkriće bi moglo da bude važno za osobe koje su izgubile čulo mirisa, što utiče na bezbednost, ishranu i mentalno zdravlje.

- Ne možemo da ga povratimo dok ne razumemo kako funkcioniše - ističe Data i dodaje da iako je studija rađena na miševima, istražuje se da li isti princip važi i kod ljudi. To bi moglo da otvori put novim terapijama, uključujući pristupe zasnovane na matičnim ćelijama ili naprednim neurotehnologijama,zaključuje profesor.

Izvor: Sciencedaily.com/Zdravlje.kurir.rs

Jednostavan bris iz nosa otkriva Alchajmerovu bolest: Dijagnoza moguća godinama pre simptoma