Toplotni udar može da nastane i tokom treninga: Evo kako da bezbedno vežbate po vrućini
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborVisoke temperature ne moraju da znače odustajanje od vežbanja na otvorenom, ali zahtevaju dodatni oprez. Dr Tušar Tajal, specijalista interne medicine, objašnjava kako vrućina utiče na organizam tokom fizičke aktivnosti i šta može da pomogne da trening bude bezbedniji.
Kako vrućina opterećuje organizam
Tokom vežbanja mišići stvaraju veliku količinu toplote. U uobičajenim uslovima telo se hladi znojenjem i pojačanim protokom krvi kroz kožu. Međutim, na ekstremnim temperaturama kardiovaskularni sistem istovremeno mora da snabdeva krvlju i mišiće i kožu, zbog čega srce radi brže, a izdržljivost opada.
- Posledica mogu da budu iscrpljenost zbog vrućine, a u težim slučajevima i toplotni udar. Kada telesna temperatura pređe 40 stepeni, mozak više ne funkcioniše normalno, dok dalje povećanje temperature može da dovede do oštećenja ćelija. Na temperaturama oko 43 stepena do ovih poremećaja može da dođe već nakon 30 do 60 minuta intenzivne fizičke aktivnosti - opominje dr Tajal.
Kada je najbezbednije vežbati
Najveći rizik postoji između 11 i 16 časova, kada su sunce i temperatura najjači. Tokom letnjih vrućina fizičku aktivnost na otvorenom bi tada trebalo izbegavati.
- Najpovoljniji termini za vežbanje su rano ujutru, između 5.30 i 7.30 časova, i uveče nakon 18.30. Jutarnji termini imaju dodatnu prednost jer organizam još nije iscrpljen toplotom nakupljenom tokom dana - sugeriše internista.
Nije dovoljno samo piti vodu
Dr Tajal navodi da je dobra hidratacija jedan od najvažnijih uslova za bezbedno vežbanje po vrućini. Preporuka je da se oko sat vremena pre treninga popije oko 500 ml vode, tokom aktivnosti 150 do 200 ml na svakih 15 do 20 minuta, a nakon vežbanja nadoknadi izgubljena tečnost.
- Za treninge kraće od jednog sata voda je uglavnom dovoljna. Kod dužih aktivnosti potrebno je nadoknaditi i elektrolite, pre svega natrijum, kalijum i magnezijum, koji se gube znojenjem. U tome mogu da pomognu rastvori za rehidrataciju, kokosova voda ili napici sa elektrolitima i malom količinom šećera. Kafu i druga pića sa kofeinom najbolje je izbegavati neposredno pre treninga - navodi doktor.
Ko bi trebalo da bude posebno oprezan
Osobe sa povišenim krvnim pritiskom, dijabetesom, bolestima srca ili bubrega trebalo bi da se posavetuju sa lekarom pre vežbanja tokom velikih vrućina.
- Neprijatnost tokom vežbanja na ekstremnim temperaturama nije znak slabosti, već upozorenje organizma da bi trebalo usporiti ili prekinuti aktivnost - poručuje dr Tajal.
Izvor: Healthshots.com/Zdravlje.kurir.rs