Mozak brže stari zbog loših navika: Svakodnevnim izborima nesvesno ugrožavamo pamćenje
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborLjudski mozak je izuzetno prilagodljiv organ. Tokom čitavog života uči i stvara nove veze između nervnih ćelija. Starenje tela i mozga prirodan je proces, ali se njegov tok može usporiti usvajanjem zdravih životnih navika. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije čak do 45 odsto slučajeva demencije moglo bi da bude odloženo ili sprečeno kontrolom faktora rizika, kao što su nedovoljna fizička aktivnost, visok krvni pritisak, dijabetes, gojaznost, pušenje, prekomerna upotreba alkohola, nelečeno oštećenje sluha, depresija i društvena izolacija.
San je vreme kada mozak obavlja najvažnije zadatke
Neurolozi ističu da mozak upravo tokom sna obavlja neke od svojih najvažnijih funkcija. Za vreme dubokog sna učvršćuju se sećanja, obrađuju informacije prikupljene tokom dana, uklanjaju otpadne materije koje se nakupljaju u moždanom tkivu i obnavljaju nervne ćelije.
Povremena neprospavana noć obično ne ostavlja trajne posledice. Međutim, ako spavanje od svega pet ili šest sati postane svakodnevna navika, mogu se javiti slabije pamćenje, lošija koncentracija, otežano razmišljanje i povećan rizik od pada kognitivnih sposobnosti u starijem životnom dobu.
Zaboravnost nije normalan deo starenja
To što se s vremena na vreme ne možete setiti gde ste ostavili ključeve sasvim je uobičajeno. Međutim, ako često zaboravljate poznate puteve, gubite nit razgovora, teško se koncentrišete ili primećujete da sporije razmišljate, trebalo bi da se obratite lekaru.
Stručnjaci navode da mnogi ljudi u četrdesetim i pedesetim godinama, zbog povremene zaboravnosti, pomisle da razvijaju demenciju, a zapravo imaju dugotrajan problem sa kvalitetom sna. Kada se san poboljša, često dolazi i do poboljšanja pažnje, pamćenja i mentalne bistrine.
Istraživanja pokazuju da hronični nedostatak sna i nelečeni poremećaji, poput opstruktivne apneje u snu, mogu da izazovu promene u hipokampusu - delu mozga koji ima ključnu ulogu u učenju i pamćenju. Pored toga, povezuju se i sa većim nakupljanjem beta-amiloida i tau proteina, koji su karakteristični za Alchajmerovu bolest.
Svakodnevne navike oblikuju mozak
Mozak se neprestano prilagođava onome što svakodnevno radimo. Kao što mišići jačaju redovnim vežbanjem, tako i mozak stvara snažnije veze između nervnih ćelija kada ga stalno podstičemo novim izazovima.
Na zdravlje mozga povoljno utiču čitanje knjiga, učenje stranih jezika, sviranje nekog instrumenta, rešavanje ukrštenica i drugih zagonetki, crtanje, slikanje, pripremanje novih jela i upoznavanje sa savremenim tehnologijama.
Neraskidiva veza između zdravlja srca i mozga
Iako čini svega oko dva odsto telesne mase, mozak troši približno 20 odsto ukupne energije i kiseonika koje organizam koristi. Zato je zdravlje krvnih sudova od presudnog značaja. Visok krvni pritisak, dijabetes, povišen holesterol i gojaznost postepeno oštećuju krvne sudove u celom organizmu, pa samim tim i one koji snabdevaju mozak krvlju.
Redovna fizička aktivnost, poput hodanja, vožnje bicikla ili plivanja u trajanju od 30 do 45 minuta većinu dana u nedelji, poboljšava cirkulaciju i podstiče stvaranje supstanci koje doprinose očuvanju moždanih ćelija.
Zaštita mozga počinje svakodnevnim odlukama
Neurolozi naglašavaju da ne postoje čudesni preparati koji mogu da zamene zdrave životne navike. Najveću korist donose male, ali dosledne promene. Preporučuje se sedam do devet sati sna svake noći, odlazak na spavanje u približno isto vreme, izbegavanje korišćenja mobilnog telefona i drugih ekrana neposredno pre odlaska u krevet, kao i ograničavanje unosa kofeina u večernjim satima.
Pored toga, preporučuju se redovna fizička aktivnost, stalno učenje novih veština, druženje sa porodicom i prijateljima, kao i raznovrsna i uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem, orašastim plodovima, integralnim žitaricama i namirnicama koje sadrže vitamin B12 i antioksidanse.
Šta je dobra vest?
Stručnjaci podsećaju da je starenje mozga prirodan proces, ali da brzina kojom se te promene odvijaju u velikoj meri zavisi od naših svakodnevnih navika. Dobra vest je da nikada nije ni prerano ni prekasno da počnete da vodite računa o zdravlju svog mozga. Male promene koje uvedete danas mogu značajno doprineti očuvanju njegovih funkcija u godinama koje dolaze.
Izvor: timesofindia.indiatimes.com/ zdravlje.kurir.rs