dr Marija Jakšić

Može li botoks da zaustavi prekomerno znojenje? Dermatolog otkriva efikasnost i bezbednost tretmana za hiperhidrozu

Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor
dimid_86/Shutterstock, Privatna arhiva Botoks je jedna od najefikasnijih i bezbednih terapija za hiperhidrozu, jer privremeno blokira signal znojnim žlezdama i značajno smanjuje prekomerno znojenje koje narušava kvalitet života
Prekomerno znojenje može ozbiljno da utiče na svakodnevni život i samopouzdanje. Da li botoks može da pomogne osobama sa hiperhidrozom i koliko je siguran, otkriva dermatolog.

Hiperhidroza je medicinsko stanje koje se ispoljava prekomernim i nekontrolisanim znojenjem, mnogo intenzivnijim nego što je potrebno za prirodnu regulaciju telesne temperature, objašnjava dr Marija Jakšić, specijalista dermatovenerologije. Ona dodaje da ovo stanje može zahvatiti pazuhe, dlanove, stopala, lice ili druge delove tela i značajno uticati na kvalitet života, svakodnevne aktivnosti, posao, društvene odnose i samopouzdanje.

- Dermatolog dijagnozu najčešće postavlja na osnovu detaljnog razgovora sa pacijentom i kliničkog pregleda. Važno je utvrditi kada su tegobe počele, koje regije tela su zahvaćene i da li postoje znaci nekog drugog oboljenja koje može biti uzrok pojačanog znojenja. Takođe, osobe sa izraženijom formom hiperhidroze mogu imati i dodatne komplikacije, uključujući maceraciju kože, sekundarne gljivične i bakterijske infekcije, a neretko i pridružen dishidrotični ekcem šaka i stopala.

Zašto dolazi do prekomernog znojenja?

Postoje dva osnovna oblika hiperhidroze.

Primarna hiperhidroza je najčešća i čini više od 90 odsto svih slučajeva. Kako objašnjava dr Jakšić, nastaje usled pojačane aktivnosti simpatičkog nervnog sistema, koji prekomerno stimuliše znojne žlezde i dovodi do pojačanog lučenja znoja. Ovaj oblik se najčešće javlja još u detinjstvu ili adolescenciji, obično zahvata obe strane tela podjednako i najčešće se ispoljava na pazusima, dlanovima, tabanima, licu ili poglavini.

Hiperhidroza je medicinsko stanje koje se ispoljava prekomernim i nekontrolisanim znojenjem Foto: Shutterstock

Karakteristično je da se ne javlja tokom spavanja, a kod dela pacijenata postoji i nasledna predispozicija – između 35 i 65 odsto obolelih ima nekoga u porodici sa sličnim problemom.

- Sekundarna hiperhidroza nastaje kao posledica drugih stanja ili bolesti, poput poremećaja rada štitne žlezde, dijabetesa, infekcija, hormonskih promena, pojedinih neuroloških bolesti, maligniteta, kardiovaskularnih poremećaja, toksičnih uzroka ili kao neželjeni efekat određenih lekova.

Kako navodi doktorka obično se javlja u kasnijem uzrastu i najčešće je generalizovana ili jednostrana, asimetrična i ispoljava se i tokom spavanja. U tim slučajevima, lečenje osnovnog uzroka često dovodi i do smanjenja znojenja.

Psihološke posledice prekomernog znojenja

Dr Jakšić ističe da se hiperhidroza često svrstava u psihodermatoze, jer njene posledice nisu samo fizičke. Prekomerno znojenje može ozbiljno narušiti samopouzdanje i otežati svakodnevno funkcionisanje, a zabeleženi su čak i slučajevi majki koje su zbog izraženog znojenja dlanova iz straha izbegavale da drže svoje bebe u naručju.

- S druge strane, osobe sa anksioznom predispozicijom, u stresnim ili emocionalno izazovnim situacijama, često imaju pojačano tzv. emotivno znojenje, koje dodatno povećava osećaj nelagodnosti i anksioznosti, stvarajući začarani krug. Savremeni način života, sa sve manje neposrednih socijalnih kontakata i sve većom socijalnom izolacijom, naročito među mladima, može doprineti izraženijem doživljaju ovog problema.

Kombinacija ovih faktora često dovodi do razvoja izbegavajućeg obrasca ponašanja, nesigurnosti, značajnog narušavanja kvaliteta života i ograničavanja ličnih i profesionalnih potencijala, a kod pojedinih osoba i ozbiljnijih psiholoških posledica, poput socijalnih fobija ili depresivnih simptoma.

Strah, nervoza i anksioznost mogu da izazovu pojačano znojenje, posebno u stresnim i emocionalno zahtevnim situacijama Foto: Shutterstock

Delovanje botoksa u lečenju hiperhidroze

Kako objašnjava doktorka, botulinum toksin tip A privremeno blokira oslobađanje acetilholina – supstance koja prenosi signal do znojnih žlezda. Kada taj signal izostane, žlezde prestaju da proizvode višak znoja u tretiranom području.

- Sam tretman podrazumeva niz veoma površnih (intradermalnih) injekcija u kožu pazuha, dlanova ili tabana. Procedura traje oko 20 do 30 minuta, izvodi se ambulantno i pacijent se odmah nakon tretmana može vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima. Botoks ne narušava sposobnost organizma da reguliše telesnu temperaturu, jer se tretira samo ograničena regija kože.

Bezbednost tretmana i mogući neželjeni efekti

- Kada ga izvodi iskusan lekar, tretman botulinum toksinom smatra se veoma bezbednim, brzim i efikasnim i predstavlja jednu od standardnih terapija za aksilarnu hiperhidrozu. Najčešće neželjene reakcije su blagi bol, crvenilo, otok ili sitne modrice na mestu uboda, koje prolaze spontano u roku od nekoliko dana - ističe dr Jakšić.

Koliko traje efekat?

Prvi rezultati se obično primećuju nekoliko dana nakon tretmana, dok se puni efekat razvija u roku od dve nedelje.

- Kod većine pacijenata efekat traje između šest i devet meseci, a kod nekih može potrajati i do godinu dana. Kada se pojačano znojenje ponovo javi, tretman se može bezbedno ponoviti. Mnogi pacijenti se odlučuju za jednu do dve terapije godišnje kako bi održali željeni efekat.

Kod većine pacijenata efekat traje između šest i devet meseci, a kod nekih može potrajati i do godinu dana Foto: Shutterstock

Prema podacima Međunarodnog društva za hiperhidrozu, pacijenti lečeni botoksom primetili su smanjenje prekomernog znojenja za više od 85 odsto.

Ko su idealni kandidati i koje druge mogućnosti lečenja postoje?

Prema rečima naše sagovornice, idealni kandidati za terapiju botoksom su osobe sa izraženom hiperhidrozom pazuha, dlanova ili tabana, kada prekomerno znojenje narušava svakodnevno funkcionisanje, a lokalni preparati, poput antiperspiranata sa aluminijum-hloridom, ne daju željene rezultate.

- Pored botoksa, u zavisnosti od lokalizacije i težine tegoba, na raspolaganju su i druge terapijske opcije, uključujući medicinske antiperspirante sa aluminijum hloridom, jontoforezu (aparaturni tretman, prvenstveno namenjen za tretiranje hiperhidroze dlanova i stopala), sistemske lekove kod pažljivo odabranih pacijenata (antiholinergici, beta blokatori), kao i pojedine uređaje koji koriste mikrotalase ili druge izvore energije za trajno smanjenje broja znojnih žlezda - dodala je dr Marija Jakšić.

U najtežim i retkim slučajevima hiperhidroze pazuha i dlanova može se razmatrati i hirurško lečenje (endoskopska torakalna simpatektomija).

Idealni kandidati za terapiju botoksom su osobe sa izraženom hiperhidrozom pazuha, dlanova ili tabana, kod kojih antiperspiranti sa aluminijum-hloridom nisu dali željene rezultate Foto: Shutterstock

Ona naglašava da bi terapiju trebalo birati individualno, nakon pregleda dermatologa, jer pravilan izbor metode omogućava dugotrajnu kontrolu simptoma i značajno poboljšava kvalitet života. Ipak, uprkos tome što hiperhidroza može ozbiljno narušiti svakodnevno funkcionisanje, svega 51 odsto osoba sa ovim problemom obrati se lekaru i potraži stručnu pomoć.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Prekomerno znojenje vam narušava samopouzdanje? Hirurg otkriva da mali rez menja život iz korena