Mogu li lekovi za smirenje da snize visok krvni pritisak: Kardiolog otkriva činjenice i zablude
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborLekovi za smirenje iz grupe benzodiazepina koriste se u teškim životnim situacijama, ali sve češće i kao lek koji može da snizi visok krvni pritisak. Čovek se iznervira, uplaši se od visokih vrednosti pritiska i mogućeg šloga, popije lek za smirenje i poveruje da mu on pomaže. Kardiolozi napominju da lekovi za smirenje samo posredno mogu da snize visok krvni pritisak.
Lekovi iz grupe benzodiazepina mogu indirektno da utiču na krvni pritisak kod osoba čiji je pritisak povišen zbog stresa ili anksioznosti, ali nisu lekovi za lečenje hipertenzije. Ali i pored toga lekovi iz ove grupe ne gube na "popularnosti". Benzodiazepine koristi više od trećine pacijenata sa hipertenzijom, kažu kardiolozi.
Upotreba lekova za smirenje je sve veća
Kardiovaskularne bolesti su najčešća grupa bolesti u razvijenom svetu sa više od milijardu obolelih. U grupi ovih bolesti arterijska hipertenzija zauzima prvo mesto, kao najmasovnija nezarazna bolest čovečanstva. Neke analize propisivanja lekova u opštoj praksi u
Srbiji pokazale da je primena benzodiazepina najčešće povezana sa terapijom hipertenzije.
Benzodiazepini su grupa psihoaktivnih lekova, depresora centralnog nervnog sistema koji se koriste za smirenje. Oni mogu da smanje osećaj straha, napetosti ili anksioznosti. Specijalista interne medicine - kardiolog dr Maja Nešović u razgovoru za Zdravlje Kurir kaže da se u svakodnevnoj kliničkoj praksi benzodiazepini značajno manje propisuju pacijentima koji imaju povišen krvni pritisak, ali da su i pored toga i dalje prisutni.
- U vreme kada sam počinjala da radim, to je bio “mainstream”. Benzodiazepini se odavno ne koriste u lečenju hipertenzije i lekari to dobro znaju. Međutim, upotreba benzodiazepina je u našoj zemlji, nevezano za hipertenziju, sve veća i tu ne treba mnogo kriviti lekare. Najčešće pacijenti sami traže te lekove, jer već duže vreme uzimaju neki od benzodiazepina. Lek im je preporučio najčešće bračni drug, rođak, komšija, kolega koji ih nosi u svojoj tašni. Pacijent oseća da mu ovaj lek brzo rešava problem, radije sluša laika nego lekara i kada mu se preporuči da ne uzima neki iz ove grupe lekova. Tako dolazimo do poražavajućeg podatka da više od trećine pacijenata sa hipertenzijom uzima neki lek iz ove grupe. Već nekoliko godina kod nas je najmoderniji bromazepam - napominje dr Nešović.
Kako lek za smirenje "deluje"?
Mnogi pacijenti veruju da benzodiazepini, lekovi za smirenje, snižavaju krvni pritisak. Da li je to tačno ili oni zapravo deluju na anksioznost i stres, koji mogu privremeno da utiču na vrednosti pritiska, pitali smo dr Nešović.
- Veruju da im lek za smirenje pomaže, jer nakon uzimanja tablete nekog od benzodiazepina mere niže vrednosti krvnog pritiska. Pacijent proverava krvni pritisak i, na primer, izmeri 150/95 mmHg. Uplaši se, sačeka malo, dok strah i nemir rastu. Sledeće merenje beleži vrednosti 165/105 mmHg i pacijent sada ispoljava ozbiljan strah od mogućeg šloga ili smrti. Uzima benzodiazepin i čeka. Umiruje ga najpre pomisao da je popio lek, a kasnije i samo dejstvo leka. Sada ima strpljenja da čeka, jer mu lek daje sigurnost. Sledeće merenje beleži vrednosti 140/85 mmHg. Prva pomisao pacijenta jeste da lek "deluje” i na osnovu toga rađa se zaključak da ova grupa lekova snižava pritisak, a sve se najčešće trajno vezuje za delovanje benzodiazepina - objašnjava dr Nešović.
Nerviranje najčešći motiv za merenje pritiska
- Pored redovnog merenja, nerviranje je najčešći motiv za proveru krvnog pritiska kod nas u zemlji. U tim momentima je u organizmu zbog nerviranja, straha, stresa došlo do skoka adrenalina i noradrenalina koji sužavaju krvne sudove, a sužavanje krvnih sudova je dovelo do skoka krvnog pritiska. Benzodiazepini su smanjili anksioznost i količinu adrenalina i noradrenalina. Njihovim padom krvni sudovi su se proširili i pritisak je pao. Benzodiazepini su posredno delovali na smanjenje krvnog pritiska, ali nisu sami svojim dejstvom uticali na krvni pritisak - kaže dr Nešović.
Lekovi za smirenje i iznenadne stresne situacije
Benzodiazepini nisu lekovi koji se koriste u lečenju visokog krvnog pritiska (hipertenzije), pa samim tim ne mogu biti zamena za lekove za pritisak, napominje dr Nešović i navodi nekoliko izuzetaka.
- U iznenada nastalim stresnim situacijama lekovi za smirenje mogu biti kratkotrajno rešenje od nekoliko dana dok se ne stabilizuje osnovna antihipertenzivna terapija. Trebalo bi biti oprezan, tolerancija se razvija veoma brzo, već posle nekoliko nedelja, pa će postojati potreba da se poveća doza za isti efekat - naglašava dr Nešović.
Opravdano je ako se lekovi za smirenje daju pacijentu koji je doživeo težak životni stres (smrt člana porodice, razvod, gubitak posla, preseljenje), jer je sam stres uzrokovao više vrednosti krvnog pritiska, kaže dr Nešović.
- Tu je i grupa pacijenata sa nesanicom, a nesanica ne dovodi do dobrog pada krvnog pritiska noću koji nam je potreban, zatim pacijentima kojima je tek dijagnostikovana hipertenzija, a teško prihvataju dijagnozu i činjenicu da će do kraja života piti lekove za krvni pritisak - napominje dr Nešović.
Hipertenzija i anskiozni poremećaj
Dr Maja Nešović naglašava da benzodiazepini nisu prava terapija i neće doneti olakšanje kod osobe koja ima hipertenziju i anksiozni poremećaj.
- Potrebno je javiti se psihijatru koji će u lečenju koristiti potpuno drugu grupu lekova. Tu dolazimo do još jednog problema, jer većina naših građana ne želi da se javi psihijatru. Vrteći se ovako u krugu koji niti leči hipertenziju, niti pomaže pacijentima sa anksioznim poremećajem, došli smo do toga da se prema podacima RFZO, godišnje u Srbiji izda 5,2 miliona pakovanja anksiolitika. Ja sam imala, srećom, samo nekoliko pacijenata koji su menjali terapiju za lečenje hipertenzije benzodiazepinima, ali je to opasna igra koju pacijent preuzima na sebe - podvlači dr Nešović.