Semenke bundeve ili bademi? Stručnjak otkriva šta ima više magnezijuma
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborI semenke bundeve i bademi mogu biti zdrav dodatak ishrani, jer sadrže proteine, vlakna i važne minerale.
Ipak, kada je reč o magnezijumu, semenke bundeve imaju značajnu prednost.
Magnezijumje važan za normalno funkcionisanje mišića i nerava, zdravlje kostiju i rad kardiovaskularnog sistema. Samo jedna šaka semenki bundeve može da obezbedi gotovo dvostruko više magnezijuma nego ista količina badema.
Semenke bundeve su bogatije magnezijumom
Semenke bundeve spadaju među namirnice bogate magnezijumom.
Porcija od oko 28 grama, odnosno mala šaka, sadrži oko 156 miligrama magnezijuma, što predstavlja približno 37 odsto preporučene dnevne vrednosti.
Ista količina sirovih badema sadrži oko 77 miligrama magnezijuma, odnosno približno 18 odsto preporučene dnevne vrednosti.
Iako bademi imaju manje magnezijuma, i dalje predstavljaju dobar izvor ovog minerala.
Semenke bundeve, dakle, imaju više proteina, gvožđa, magnezijuma, cinka i fosfora, dok bademi sadrže više vlakana.
Semenke bundeve imaju više proteina
Semenke bundeve sadrže nešto više proteina od badema. Porcija od oko 28 grama obezbeđuje 8,45 grama proteina, dok ista količina badema sadrži 6,42 grama.
I semenke bundeve i bademi sadrže svih devet esencijalnih aminokiselina, ali u nedovoljnim količinama da bi se smatrali kompletnim izvorima proteina.
Zbog toga mogu biti dobar deo užine ili obroka bogatog proteinima, uz druge izvore ovog makronutrijenta.
Bademi imaju više vlakana
Kada je reč o vlaknima, prednost imaju bademi. Porcija od oko 28 grama sadrži približno 3,24 grama vlakana, dok ista količina semena bundeve ima oko 1,84 grama.
Semenke bundeve u ljusci, međutim, može sadržati znatno više vlakana nego očišćene semenke, odnosno pepite.
Ni seme bundeve ni bademi ne spadaju među namirnice sa veoma visokim sadržajem vlakana, ali njihovo redovno uključivanje u ishranu može doprineti dostizanju preporučenog dnevnog unosa od oko 25 do 30 grama vlakana.
Semenke bundeve sadrže više cinka i fosfora
Seme bundeve je znatno bogatije cinkom.
Porcija od oko 30 grama obezbeđuje približno 20 odsto preporučene dnevne vrednosti ovog minerala, dok bademi daju oko 8 odsto.
Cink je važan za normalno funkcionisanje imunskog sistema, rast ćelija i zarastanje rana. Ima ulogu i u procesima koji pomažu organizmu da reguliše nivo šećera u krvi.
Seme bundeve je bogatije i fosforom. Šaka semenki obezbeđuje oko 27 odsto preporučene dnevne vrednosti, dok ista količina badema daje oko 12 odsto.
Fosfor učestvuje u stvaranju energije, izgradnji kostiju i zuba i brojnim drugim procesima u organizmu.
Međutim, osobe sa hroničnom bolešću bubrega mogu imati potrebu da ograniče unos fosfora. Kada bubrezi ne funkcionišu pravilno, fosfor može da se nakuplja u krvi, zbog čega je važno pridržavati se preporuka lekara i nutricioniste.
Semenke bundeve imaju i više gvožđa
I bademi i seme bundeve sadrže nehemijsko, odnosno biljno gvožđe, ali ga seme bundeve ima znatno više.
Šaka semenki bundeve obezbeđuje oko 13 odsto preporučene dnevne vrednosti gvožđa, dok ista količina badema daje oko 6 odsto.
Nehemijsko gvožđe organizam ne apsorbuje tako lako kao hemijsko gvožđe koje se nalazi u namirnicama životinjskog porekla. Ipak, ono je važno za stvaranje hemoglobina i normalan transport kiseonika, kao i za brojne ćelijske funkcije.
Šta izabrati?
Ako vam je cilj da povećate unos magnezijuma, cinka, gvožđa i fosfora, seme bundeve ima jasnu prednost u odnosu na bademe.
Bademi, sa druge strane, obezbeđuju više vlakana i i dalje predstavljaju kvalitetan izvor magnezijuma,proteina i zdravih masti.
Zato obe namirnice mogu imati mesto u uravnoteženoj ishrani, a izbor može zavisiti od vaših nutritivnih potreba i ukupnog načina ishrane.
Izvor: www.health.com/zdravlje.kurir.rs