Svi broje proteine, a zaboravljaju vlakna: Zašto je ova kombinacija važnija nego što mislimo?
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborProteini su postali jedna od najvažnijih tema u ishrani. Brojimo grame, proveravamo deklaracije i trudimo se da ih unesemo dovoljno tokom dana, ali količina nije jedino merilo kvalitetne ishrane. Važno je i odakle proteini potiču, koliko ih organizam dobro iskorišćava i sa kojim drugim hranljivim materijama ih kombinujemo. Posebno se ističu vlakna, koja se često zanemaruju kada je cilj povećanje unosa proteina.
Proteini obezbeđuju esencijalne aminokiseline neophodne za očuvanje i obnovu mišića, kao i brojne druge funkcije organizma. Potrebe za njima razlikuju se u zavisnosti od godina, telesne težine, fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja, dok njihov kvalitet zavisi od aminokiselinskog sastava i svarljivosti. Za zdravu odraslu osobu preporučeni dnevni unos iznosi oko 0,8 grama proteina po kilogramu telesne težine.
Zašto su vlakna važna uz proteine?
Kada povećavamo unos proteina, lako se dogodi da u ishrani ostane manje mesta za voće, povrće, mahunarke i integralne žitarice. Međutim, proteini i vlakna imaju različite, ali podjednako važne uloge.
- Dok proteini obezbeđuju aminokiseline, određena vlakna služe kao hrana korisnim crevnim bakterijama. Njihovom fermentacijom nastaju kratkolančane masne kiseline, koje imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja creva - objašnjava dr Sidant Bargava, stručnjak za ishranu.
Deo proteina koji nije svaren dospeva u debelo crevo, gde ga razgrađuju bakterije. Dovoljan unos fermentabilnih vlakana doprinosi povoljnijoj ravnoteži ovih procesa i stvaranju korisnih jedinjenja.
- Kada ljudi povećaju unos proteina, često zaboravljaju na vlakna. Međutim, i jedni i drugi imaju različite, podjednako važne uloge. Zato je ključno pitanje da li je naša celokupna ishrana uravnotežena - naglašava dr Bargava.
Kako napraviti dobar plan ishrane?
Kvalitetni izvori proteina uključuju jaja, mlečne proizvode, ribu, nemasno meso, soju, tofu, pasulj, sočivo i orašaste plodove. Istovremeno, svakodnevna ishrana trebalo bi da sadrži dovoljno povrća, voća, integralnih žitarica, semenki i mahunarki, koje obezbeđuju vlakna.
- Važno je i da plan ishrane bude prilagođen svakodnevnim obavezama. Preskakanje obroka, užurbanost i neredovan raspored često otežavaju pridržavanje strogih pravila, pa je dugoročno korisnija raznovrsna i uravnotežena ishrana nego stalno brojanje grama proteina - poručuje dr Bargava.
Izvor: Healthshots.com/Zdravlje.kurir.rs