Glumica Goldi Hon je mnoge dirnula na dodeli Oskara izjavom da je slepa: Uzrok je katarakta koja pogađa 90 % populacije
Katarakta je uobičajena očna bolest koja uzrokuje zamagljen vid i često je povezana sa starenjem. Holivudska glumica Goldi Hon je na dodeli Oskara podelila sa publikom da je potpuno slepa usled katarakte.
Holivudska zvezda Goldi Hon (79) je na dodeli Oskara kolegama i svetu saopštila svoje zdravstveno stanje, kada nije mogla da pročita saopštenje sa „blesimetra”, zamolila je drugog voditelja, kolegu Andrewa Garfilda (41), da to uradi umesto nje i objasnila: „Potpuno sam slepa. Jesam. Zbog katarakte!”
Glumičina objava bila je jedan od upečatljivijih trenutaka na ceremoniji dodele nagrada i svakako je skrenula pažnju na kataraktu, uobičajenu očnu bolest uzrokovanu zamagljivanjem očnog sočiva. Postoji nekoliko vrsta katarakte (pedijatrijska, traumatska, sekundarna – koja se javlja kao komplikacija operacije oka), ali je najčešća ona povezana sa starijim životnim godinama.
Kada je zdravo, očno sočivo je potpuno jasno. Uglavnom se sastoji od vode i proteina koji se, kako godine prolaze, akumuliraju i propadaju, stvarajući mutne mrlje koje utiču na vid. Katarakta se pogoršava sa godinama, a vid se takođe pogoršava do te mere da može da ometa obavljanje rutinskih zadataka, a moguć je i potpuni gubitak vida.
Doktori to smatraju neizbežnim delom starenja, ali to ne čini dijagnozu katarakte prijatnijom za čuti. Može se lečiti, ili ukloniti, hirurškim putem i jedna je od najčešće izvođenih procedura u medicini uopšte.
Simptomi katarakte
Blago i povremeno zamagljenje vida javlja se u ranim fazama katarakte, dok oči još uvek izgledaju normalno. Takođe, možete primetiti da vam treba više vremena da slika postane jasna kada naizmenično gledate nešto daleko i nešto blizu. Katarakta ne izaziva bol, ali može povećati osetljivost na svetlost, što može biti neprijatno za oči.
Simptomi katarakte uključuju:
- zamagljen vid
- promene u percepciji boja koje mogu izgledati bleđe i ne tako živo kao ranije
- osetljivost na svetlost (jaka sunčeva svetlost, svetla automobila, svetla lampe...)
- odsjaj i refleksije sa različitih površina
- poteškoće sa vidom noću
- duple slike
- potreba za jačom svetlošću za čitanje
- česta promena dioptrije
Kada se javlja i koliko je uobičajeno?
Proteini u očnom sočivu počinju da se razgrađuju oko 40. godine, ali simptomi katarakte obično se ne primete pre 60. godine, osim ako postoje dodatni faktori, poput dijabetesa.
Katarakta se javlja na oba oka, ali se često prvo primeti na jednom. Oko 40 odsto ljudi između 52. i 64. godine ima kataraktu, 60 odsto od 65. do 74. godine, a više od 90 odsto od 75. do 85. godine.
Katarakta je česta širom sveta. Prema SZO, oko 17 odsto ljudi ima probleme sa vidom zbog katarakte, koja je najčešći uzrok slepila, odgovorna za 50 odsto svih slučajeva slepila.
Takođe, dijabetes, operacije oka, uzimanje kortikosteroida i određene očne bolesti povećavaju rizik. Genetski faktori, kao što su porodična istorija i određene mutacije, takođe mogu doprineti razvoju katarakte.
Kako se leči?
Katarakta se dijagnostikuje pregledom oka, tokom kojeg lekar meri oštrinu vida, pritisak u oku i širi zenice da bi pregledao zadnji deo oka. Takođe, lekar će vas pitati o simptomima, porodičnoj istoriji bolesti i lekovima koje uzimate.
Jedini način lečenja katarakte je operacija.Tokom zahvata, lekar uklanja zamagljeno sočivo i zamenjuje ga veštačkim, koje ostaje trajno u oku. Ovo veštačko sočivo je providno i može ispraviti refraktivne greške, što znači da ćete posle operacije manje zavisiti od naočara ili kontaktnim sočiva.
Operacija je sigurna, a rizici su minimalni, iako postoji mogućnost komplikacija, kao što su infekcije ili odvajanje mrežnjače. Pre operacije, važno je da se posavetujete sa lekarom o svim potencijalnim rizicima, posebno ako imate druge očne bolesti ili osnovna medicinska stanja.
Zahvat traje oko 30 minuta, radi se pod lokalnom anestezijom i zahteva rez manji od tri milimetra, bez potrebe za šavovima. Oporavak traje od četiri do osam nedelja, ali poboljšanje vida bi trebalo biti primetno već nekoliko dana nakon operacije.
Da li postoji efikasna prevencija?
Ne možete promeniti godine ili porodičnu istoriju, ali možete uticati na ishranu i način života. Istraživanja pokazuju da hrana bogata antioksidansima, poput vitamina E i C, može pomoći u prevenciji katarakte i usporiti njen razvoj. Takođe, izbegavajte pušenje, zaštitite oči od sunca nošenjem naočara sa UV zaštitom i šešira, te redovno obavljajte oftalmološke preglede.
Kada primetite simptome katarakte, obratite se lekaru. Zamagljen vid može biti znak drugih ozbiljnih problema sa očima, poput odvajanju mrežnjače, glaukoma ili makularne degeneracije. Ako primetite plutajuće tačke, bljeskove ili senku u vidnom polju, odmah se javite lekaru, jer ovo može ukazivati na ozbiljnu komplikaciju.
Izvor: Zivim.jutarnji.hr/Zdravlje.Kurir.rs
Katarakta ili glaukom? Doktor objašnjava razliku između ova dva najčešća oboljenja očiju