VAŽNO JE DA ZNATE

5 načina na koje bes utiče na zdravlje: Srce prvo na udaru, ovo osećanje ga uništava

Shuterrstock

Intenzivan i čest bes može ozbiljno ugroziti vaše fizičko i mentalno zdravlje, uključujući srce. Iako nas ponekad upozorava na opasnost, predugo zadržavanje ljutnje može izazvati brojne negativne posledice, kako fizičke, tako i psihičke.

Kada je ljutnja prečesta, intenzivna, dugotrajna ili nesrazmerna uzroku, može negativno uticati na naše zdravlje i blagostanje, objašnjava dr Rejmond Čip Tafrat, psiholog sa Državnog univerziteta "Central Connecticut".

- Bes je reakcija tela na stres, koja aktivira nadbubrežne žlezde da oslobode hormone stresa, poput adrenalina i kortizola, pripremajući telo za borbu, smrzavanje ili bežanje - objašnjava dr Tafrat.

Telo reaguje povećanjem otkucaja srca i krvnog pritiska, pripremajući se za borbu ili bežanje. Iako je ovaj odgovor evoluirao da nas štiti, u većini slučajeva nije potreban za situacije koje izazivaju bes.

Hronična aktivacija hormona stresa može dovesti do ozbiljnih fizičkih i psihičkih problema. Ovo su neki od zdravstvenih efekata besa na koje treba obratiti pažnju:

Bes opterećuje srce

Doživljaj besa pokreće telo da oslobađa hormone stresa, koji vremenom mogu negativno uticati na zdravlje srca. Istraživanja pokazuju da čak i kratkotrajna ljutnja, merena promenama u izrazu lica, može uzrokovati promene u srcu, smanjujući njegovu sposobnost da pumpa krv, što može dovesti do povišenog krvnog pritiska i ozbiljnih komplikacija poput bolesti srca, srčanog udara, moždanog udara i metaboličkog sindroma.

Istraživanja pokazuju da ljudi sa većim besom, koji situacije doživljavaju kao preteće i teže kontrolišu negativne misli i osećanja, imaju veći rizik od koronarnih bolesti srca. Druga studija je pokazala da veća ljutnja povećava rizik od smrti usled ovih bolesti i njihovih komplikacija.

Bes izaziva oslobađanje hormona stresa, što dugoročno može štetiti zdravlju srca Foto: Shutterstock

- Ljutnja takođe utiče na ljude sa aritmijama (nepravilnim otkucajima srca) - kaže Rejčel Lampert, direktorka Sportskog kardiološkog programa na Jejl Medisin u Nju Hejvinu, Konektikat.

Ljudi koji su skloni ventrikularnim aritmijama (nenormalni otkucaji srca iz donjih komora) ili atrijalnoj fibrilaciji (nenormalan ritam u gornjim komorama), pod stresom imaju veće šanse da se jave ove aritmije.

- To se dešava zato što adrenalin, koji se povećava kada ste ljuti, može izazvati električne promene u srcu  - kaže dr Lampert.

Bes povećava rizik od srčanih udara

Dokazi takođe sugerišu da je bes posebno povezan sa većim rizikom od srčanog udara.

U sistematskom pregledu koji je posmatrao studije sa ukupno skoro 4.000 učesnika iz više od 50 medicinskih centara u Sjedinjenim Državama, istraživači su otkrili više od dvostruko povećanje srčanih udara u roku od dva sata nakon izbijanja besa, asocijacija za koju je takođe utvrđeno da je jača sa povećanjem intenziteta besa.

Ovo sugeriše da je intenzivniji bes zaista gori za vaše srce, primetili su istraživači.

Dovodi do poremećaja varenja

Mnoga istraživanja pokazuju da su mozak i creva u stalnoj komunikaciji i utiču jedni na druge. Jedna uloga našeg autonomnog nervnog sistema (koji reguliše nevoljne telesne procese) je da pomaže u regulisanju varenja. Ali to može biti poremećeno kada telo pređe u režim borbe ili bega, kao što se može desiti kao odgovor na stres.

Brojna istraživanja pokazuju da mozak i creva stalno komuniciraju i međusobno utiču jedno na drugo Foto: Shutterstock

- Možete očekivati neke promene u funkciji i performansama creva - rekao je Pankaj Džaj Pasriča,  predsednik medicine na klinici Mejo u Skotsdejlu, Arizona.

Istraživanja pokazuju da stres može izazvati neprijatne simptome u probavnom traktu, poput bolova u stomaku, tegoba i dijareje. Dugoročno, hronični stres povezan je s razvojem inflamatornih bolesti creva (IBD), sindroma iritabilnog creva (IBS) i gastroezofagealne bolesti (GERD).

Previše ljutnje ometa mentalno zdravlje

Ljutnja može negativno uticati na mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da je često prisutna kod emocionalnih poremećaja poput anksioznosti i depresije, i povezano je sa težim simptomima i lošijim odgovorom na lečenje.

Produžena ljutnja može uticati na koncentraciju, mišljenje i odnose, što ugrožava naše blagostanje.

- Ljudi su društvena bića i potrebne su nam veze da bismo napredovali. Ljutnja može izazvati verbalne sukobe ili nasilno ponašanje - kaže dr Tafrat.

Ljutnja može pokvariti vaš san

Istraživanja pokazuju da ljudi koji se teško nose sa besom ili se često osećaju ljuti imaju lošiji san. Jedna studija je pokazala povezanost između višeg nivoa besa i poremećaja sna, kao što su problemi sa uspavljivanjem i održavanjem sna kod sredovečnih Korejaca.

Umereni i visoki nivoi besa značajno povećavaju rizik od poremećaja sna kod odraslih, sa porastom rizika od 40 do 70 odsto. Druga istraživanja pokazuju da ljutnja povećava mentalnu napetost, što otežava zaspivanje.

Istraživanja pokazuju da ljudi koji teško kontrolišu bes ili često osećaju ljutnju imaju lošiji san Foto: Antonio Guillen Fernández / Panthermedia / Profimedia

Zaključak

  • Ljutnja nije samo prolazno osećanje – ona utiče na vaše telo i um na ozbiljne načine.
  • Hronični bes može povećati rizik od srčanih bolesti, poremetiti varenje i negativno uticati na mentalno zdravlje i san.
  • Pronalaženje zdravih načina da upravljate svojim besom može značajno poboljšati vaše opšte blagostanje.

Izvor: Everydayhealth.com/Zdravlje.Kurir.rs

5 načina kako da se nosite sa stresom i ljutnjom, manje napetosti za samo 10 minuta prakse dnevno