Šta ljudi misle da je melanom, a šta on zaista jeste? Dermatolog opominje da je tužno što se i dalje otkrivaju oni debeli i uznapredovali
Zbog odsustva bola, ljudi imaju tendenciju da ignorišu malignitet sve do uznapredovalog stadijuma, čak i kada je na koži, gde je dostupan našem pogledu. To nije medicinski problem, već problem našeg mentaliteta.
Melanom je jedan od najopasnijih oblika karcinoma kože, ali mnogi u Srbiji, nažalost, još uvek nemaju dovoljno razvijenu svest o malignim oboljenjima kože. Šta je to što ljudi najčešće pogrešno misle o melanomu? Kako ga prepoznati i koliko je važna rana dijagnostika? Kako da pravilno zaštitimo sebe i svoje najmilije? O svemu tome razgovarali smo sa prim. dr sci. med. Mirjanom Popadić, dermatologom-onkologom, čiji se rad "Vertikalna ex vivo dermoskopija u proceni malignih lezija kože" našao početkom ove godine u finalu prestižnih "International Medis Awards for Medical Research", poznatijih kao medicinski Oskar.
- Kada govorimo o malignim tumorima kože, najpre mislimo na one koji su fotoindukovani, odnosno uzrokovani izlaganjem ultraljubičastom (UV) zračenju. Tri najvažnija maligniteta kože su melanom, spinocelularni karcinom i bazocelularni karcinom. Najčešći među njima je bazocelularni karcinom, koji je srećom i najmanje opasan jer gotovo nikada ne daje metastaze. Spinocelularni karcinom je znatno agresivniji i može da metastazira, dok je melanom najozbiljniji i najagresivniji oblik raka kože - objašnjava dr Popadić i naglašava:
- Pacijenti često dođu kod lekara zbog potpuno bezazlenog problema, kao što je ekcem šaka, a pri pregledu cele kože, ispostavi se da nađemo i nešto ozbiljnije. Nažalost, prema debljini melanoma koju otkrivamo, vidimo da se pacijenti i dalje javljaju kasno, tek kada promene na koži postanu upadljive. Mnogi u početku misle da će to samo od sebe da prođe.
Problem kasnije dijagnostike nalazi se u bezbolnom razvoju maligniteta generalno, pa i maligniteta kože. Zbog odsustva bola, ljudi imaju tendenciju da ignorišu malignitet sve do uznapredovalog stadijuma, čak i kada je na koži, gde je dostupan našem pogledu. Jedini izuzetak čine pacijenti koji su u porodici već imali slučajeve melanoma ili nekog drugog maligniteta kože.
Koje promene ne bi trebalo ignorisati?
- Pre svega pigmentne promene na koži. ABCDE algoritam koji pomaže prepoznavanje nepravilnog mladeža i melanoma, može da bude od velike pomoći prilikom samopregleda, i za odlazak kod dermatologa, ukoliko se primeti nešto sumnjivo - sugeriše dermatolog.
- Asimmetry (asimetrija) - procena simetrije, da li leva polovina promene odgovara desnoj ili gornja polovina donjoj
Border (ivice) - procena ivica promena (pravilne/nepravilne)
Color (boja) - procena postojanja jedne ili više boja u okviru promene
Diameter (veličina) - veličina preko pet/šest milimetara je važna
Evolving (evolucija) - podatak od pacijenta o rastu promene u određenom vremenskom periodu
Koji su mladeži najopasniji?
- Mladeži sa kojima se rađamo, nazivaju se kongenitalni. Oni su od samog početka razvoja veliki i nepravilni, tako da predstavljaju posebnu kategoriju mladeža i sada ne govorimo o njima. Ono što nas zanima kada je reč o ranoj dijagnostici melanoma su mladeži koji se javljaju tokom života, sa kojima se ne rađamo.
Stečeni mladeži dele se u tri grupe. Prvu grupu čine epidermalni mladeži (junkcioni), koji su u nivou kože, potpuno ravni i na njih bi trebalo posebno obratiti pažnju. Ove mladeže koji su vidu braon fleke se klinički procenjuju po ABCDE pravilu. Drugu grupu čine blago izdignuti mladeži (compound), koji takođe zahtevaju pažnju.
- Treću grupu čine dermalni mladeži, koji su jasno ispupčeni, mekani, a zbog kojih se pacijenti najčešće javljaju usled čestog slučajnog povređivanja ili iz estetskih razloga. Međutim, upravo oni su najčešće potpuno benigni. Naravno, i oni mogu da se promene, ali to se dešava veoma retko - sugeriše dr Popadić.
Naša sagovornica navodi da je jedno od češćih pitanja pacijenata da li je pojava novih mladeža razlog za brigu.
- Postojanje brige o pojavi novog mladeža zavisi od starosti pacijenata. Mladeži se mogu javiti od ranog detinjstva, njihov broj dostiže vrhunac u drugoj deceniji života, zatim se pojava novih mladeža smanjuje sa godinama života. Ne očekujemo pojavu novog mladeža u starosti, zbog čega svaka nova promena u starosti zahteva pregled dermatologa - objašnjava dr Popadić.
Da li postoji bezbedno sunčanje?
- Nažalost, ne. Pacijenti stalno pitaju da li mogu da se sunčaju u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima. Moj odgovor je uvek isti - sve može na sopstveni rizik, ali bezbednog sunčanja nema. Ako neko danas izgori na suncu ne razvija odmah melanom - oštećenja se gomilaju godinama, jer je dejstvo UV zračenja kumulativno.
Dr Popadić navodi da ipak postoji razlika u jačini sunčevih zraka. Najopasnije je kada je sunce u zenitu, jer je tada razdaljina između nas i sunca najmanja, pa UV zraci najjače deluju. Tada su i opekotine najčešće, ali i oštećenja DNK najveća.
S druge strane, kada je sunce niže, recimo ujutru ili predveče, zraci prolaze kroz deblji sloj atmosfere, pa su slabiji i manje štetni. Međutim, to ne znači da ne deluju - oni i dalje prave kumulativnu štetu, jer čak i preplanula, lepa smeđa boja kože zapravo znači da je već pretrpela solarno oštećenje.
- Koža ne laže. Ljudi često kažu: ‘Nisam bio na suncu deset godina’, a ja im objasnim - na taj način ste se zaštitili od oštećenja koje bi se moglo javiti u budućnosti, ali ono što sada vidimo na vašoj koži rezultat je izlaganja suncu pre 15 ili 20 godina. I tada obično kažu: ‘Pa da, živeo sam na moru’ - e to je to. Zapravo, po promenama na koži mi dermatolozi možemo vrlo jasno da ‘čitamo’ ko se koliko izlagao suncu. Pegice, zadebljanja, aktinične keratoze - sve to su tragovi dužeg izlaganja kože UV zračenju.
Što pre, to bolje
Ono što važi za sve vrste tumora, važi i za melanom - što je debljina melanoma veća, šanse za petogodišnje preživljavanje su manje, odnosno što se ranije otkrije, veće su šanse za potpuno izlečenje.
- Ne možemo da pogledamo sopstvena pluća, jetru ili bubrege, ali kožu vidimo svaki dan. Ona je našem oku stalno dostupna, pa je zaista tužno da se i dalje otkrivaju melanomi koji su debeli, odnosno već uznapredovali. To nije medicinski problem, već problem pre svega mentaliteta naroda, sve dok ne boli, ne zahteva pregled - opominje dr Popadić i dodaje:
- Nema izgovora. Čim primetite bilo kakvu novu promenu, pogotovu u starijem uzrastu, ne čekajte da zaboli, nego se odmah javite dermatologu. Nema čekanja. Za razliku od mnogih drugih bolesti, ovde zaista imamo šansu da sami sebe sačuvamo.
Ukoliko nema nikakvih sumnjivih promena na koži, preporuka je da se dermatološki pregled obavi jednom godišnje, a prvi pregled bi trebalo zakazati već od 20. godine. Naravno, svi maligniteti kože mogu da se jave i u dečjem uzrastu, ali to je zaista izuzetno retko, poručuje prim. dr sci. med. Mirjana Popadić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.