Ovo su simptomi bolesti koju ima Donald Tramp: Bol i otok u nogama prvi alarm za hroničnu vensku insuficijenciju
Predsedniku Donaldu Trampu dijagnostikovana je hronična venska insuficijencija nakon što je osetio blagi otok u potkolenicama, saopštili su zvaničnici Bele kuće.
Predsednik Tramp nema arterijsku bolest i njegovo srce funkcioniše normalno, prema saopštenju Bele kuće. Njemu je dijagnostikovana hronična venska insuficijencija, čest problem kod starijih osoba koji se javlja kada vene u nogama imaju poteškoća da pumpaju krv nazad u srce.
Predsednikov lekar, dr Šon Barbabela, rekao je u memorandumu koji je objavila Bela kuća da je Tramp (79) podvrgnut sveobuhvatnom pregledu koji je otkrio stanje nakon što je osetio blagi otok u potkolenicama.
Ovo stanje vena je često i može izazvati bol i otok u nogama i stopalima, ali nije opasno uz pravilan tretman. Otok od ovog uobičajenog stanja može se ublažiti hodanjem, nošenjem kompresionih čarapa ili gubitkom težine kako bi se smanjio pritisak na vene.
Hronična venska insuficijencija je „benigna“ i česta kod ljudi starijih od 70 godina, navodi se u memorandumu. Prema dopisu, ova evaluacija nije pronašla dokaze o arterijskoj bolesti ili dubokoj venskoj trombozi (DVT) . DVT je potencijalno opasno po život stanje koje nastaje kada se krvni ugrušak formira u dubokoj veni u nogama ili rukama.
Takođe nije bilo dokaza o abnormalnostima u strukturi ili funkciji srca, srčanoj insuficijenciji, oštećenju bubrega ili drugim „sistemskim bolestima - navodi se u dopisu Bele kuće.
Bela kuća je takođe primetila da predsednik Tramp ima modrice na ruci. Dr Barbabela je to pripisao iritaciji izazvanoj ponovljenim rukovanjem i upotrebi aspirina, koji predsednik uzima kao deo svog režima za zdravlje srca.
Hronična venska insuficijencija je česta - šta je uzrokuje?
Nije toliko iznenađujuće što je predsednik dobio ovu dijagnozu, jer je prilično rasprostranjena, kaže dr Elizabet L. Čou, docentkinja i vaskularni hirurg na Smit kardiološkom institutu u Sedars Sinaju u Los Anđelesu.
- Hronična venska insuficijencija je uobičajeno stanje koje pogađa između 10 i 35 procenata odraslih u SAD, navodi dr Čou, koji nije lečio predsednika i govorio je samo uopšteno o njegovoj dijagnozi.
Postoji nekoliko faktora rizika za hroničnu vensku insuficijenciju, pored starijeg doba. Prema podacima StatPearls-a, to uključuje:
* Gojaznost
* Upotreba duvana
* Sedentarni način života
* Upotreba oralnih kontraceptiva
* Porodična istorija proširenih vena
* Lična istorija duboke venske tromboze
- Ljudi koji stoje ili sede duže vreme tokom dana su u riziku od toga jer vene vraćaju krv iz naših stopala u srce i oslanjaju se na mišiće nogu i mišićnu aktivnost poput hodanja kako bi pomogle da se krv istisne protiv gravitacije nazad u srce“, kaže Čou.
- Kada stojimo ili sedimo duže vreme, mišići nogu se ne stežu, a vene se oslanjaju na zaliske u njima kako bi sprečile krv da se vrati ka našim stopalima. Tokom dužeg vremenskog perioda, ovi zalisci mogu postati cureći i dozvoliti krvi da se vrati ka stopalima. Ovaj proces curenja zalistaka je osnovni uzrok hronične venske insuficijencije“, kaže Čou.
Kako se leči hronična venska insuficijencija?
Lečenje hronične venske insuficijencije podrazumeva niz intervencija osmišljenih da poboljšaju protok krvi u venama.
Ovo može da uključuje:
* Promene u načinu života, kao što su hodanje ili druge redovne vežbe poboljšavaju protok krvi u venama.
* Gubitak težine ako imate prekomernu težinu ili gojaznost
* Provođenje nekoliko delova dana podižući noge iznad nivoa srca kako bi se smanjio pritisak na vene u nogama
* Kompresioni zavoji i čarape takođe mogu pomoći u ublažavanju otoka u nogama i poboljšanju protoka krvi.
Lekari mogu da sprovode nehirurške tretmane za hroničnu vensku insuficijenciju, uključujući endovensku termalnu ablaciju, proces koji koristi laser ili visokofrekventne radio talase za primenu toplote koja zatvara obolelu venu.
Minimalno invazivna hirurgija može da odseče oštećene vene tako da krv više ne teče kroz njih. Za teže slučajeve postoji operacija venskog bajpasa, koja uklanja obolele vene, a zatim ih zamenjuje zdravom venom uzetom iz drugog dela tela.
- Hronična venska insuficijencija obično nije opasna po život ili udove - kaže Čou:
- To je stanje koje izaziva simptome koji mogu narušiti kvalitet života i izgled nogu i stopala. Kombinacija konzervativnih i hirurških procedura može značajno poboljšati kvalitet života i izgled.
Izvor: Everydayhealth.com/Zdravlje.Kurir