Spavate duže od 9 sati? Stručnjaci objašnjavaju zbog čega to može biti loše za zdravlje
Stručnjaci nas stalno podsećaju da bi trebalo da spavamo više jer nedovoljno sna loše utiče na mozak, srce i celokupno zdravlje.
Ali šta se dešava kada imate previše sna? Nedavni izveštaji da spavanje duže od devet sati može biti štetnije po zdravlje nego premalo sna, mogli bi vas naterati da razmisllite još jednom.
Dakle, koliko nam je zapravo sna potrebno? I šta nam prekomerno spavanje može reći o našem zdravlju? Pogledajmo šta kaže nauka.
San je ključan za zdravlje
Uz ishranu i fizičku aktivnost, san predstavlja jedan od osnovnih stubova zdravlja.
Tokom spavanja u telu se odvijaju fiziološki procesi koji omogućavaju njegovu efikasnu funkciju dok smo budni. To uključuje procese oporavka mišića, konsolidaciju memorije i regulaciju emocija.
Australijska Fondacija za zdrav san preporučuje odraslima da spavaju između sedam i devet sati tokom noći. Nekim ljudima je prirodno potrebno manje sna i mogu dobro funkcionisati i sa manje od sedam sati sna.
Ipak, za većinu nas, manje od sedam sati sna ima negativne posledice. One mogu biti kratkoročne – na primer, nakon loše prospavane noći možete imati manje energije, lošije raspoloženje, osećaj stresa i problema s koncentracijom.
Dugoročno gledano, malo sna, ili san lošeg kvaliteta predstavlja značajan faktor rizika za razvoj brojnih zdravstvenih problema. Nedostatak sna povezuje se sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti (poput infarkta i šloga), metaboličkih poremećaja, uključujući dijabetes tipa 2, lošeg mentalnog zdravlja (depresija i anksioznost), karcinoma i smrtnosti.
Dakle, jasno je da nedostatak sna šteti zdravlju. Ali šta se dešava kada spavamo „previše“?
Da li previše sna može biti štetno?
U nedavnoj studiji, istraživači su analizirali rezultate 79 prethodnih studija koje su pratile učesnike najmanje godinu dana i merile kako trajanje sna utiče na rizik od lošeg zdravlja ili smrti, u cilju otkrivanja opšteg trenda.
Otkrili su da osobe koje su spavale kraće – manje od sedam sati tokom noći – imaju 14 odsto veći rizik od smrti tokom trajanja studije, u poređenju sa onima koji su spavali između sedam i osam sati. Ovo ne iznenađuje, s obzirom na već poznate rizike nedostatka sna.
Međutim, istraživači su otkrili i da osobe koje spavaju mnogo – što su definisali kao više od devet sati noću – imaju čak 34 odsto veći rizik od smrti, u poređenju sa onima koji spavaju sedam do osam sati.
Ovi rezultati podržavaju sličnu studiju iz 2018. godine, koja je obuhvatila 74 prethodne studije o snu i zdravlju, sa trajanjem praćenja od jedne do čak 30 godina. I ona je pokazala da spavanje duže od devet sati povećava rizik od smrti za 14 odsto.
Istraživanja su takođe pokazala da je prekomerno spavanje (u smislu trajanja koje premašuje potrebe za određenu starosnu grupu) povezano sa zdravstvenim problemima poput depresije, hroničnog bola, gojaznosti i metaboličkih poremećaja.
To može zvučati zabrinjavajuće. Ali važno je imati na umu da ove studije samo pokazuju povezanost između dugog spavanja i lošeg zdravlja – to ne znači da dugo spavanje izaziva zdravstvene probleme ili smrt.
Kakva je ova veza?
Na vezu između dužine sna i lošeg zdravlja može uticati više faktora.
Uobičajeno je da osobe koje imaju hronične zdravstvene probleme spavaju duže. Njihovom telu može biti potrebno više odmora radi oporavka, ili više vremena provode u krevetu zbog simptoma bolesti ili neželjenih efekata lekova.
Takođe, osobe sa hroničnim tegobama često nemaju kvalitetan san, pa ostaju u krevetu duže pokušavajući da nadoknade izgubljeni san.
Znamo i da faktori rizika poput pušenja i gojaznosti često idu ruku pod ruku sa lošim snom.
Zbog svega ovoga, moguće je da ljudi spavaju više upravo zbog postojećih zdravstvenih problema ili životnih navika, a ne da je spavanje uzrok lošeg zdravlja.
Koliko sna je idealno?
Razlozi zbog kojih neki ljudi spavaju više, a drugi manje, povezani su sa individualnim razlikama – koje još uvek ne razumemo u potpunosti.
Potrebe za snom često zavise od starosti. Tinejdžeri obično spavaju duže i zaista im je to potrebno – preporuke za ovu grupu iznose osam do deset sati. Takođe, imaju tendenciju da kasnije idu na spavanje i kasnije ustaju.
Stariji ljudi često žele više da odmaraju, ali osim ako ne postoji poremećaj sna, potrebe za spavanjem ostaju iste kao i u mlađim godinama.
Za većinu odraslih, sedam do devet sati predstavlja optimalan opseg. To je cilj kome treba težiti.
Međutim, nije važno samo koliko spavate. Kvalitet sna, kao i redovno vreme odlaska u krevet i buđenja, jednako su – ako ne i više – važni za opšte zdravlje.
Kako da imate kvalitetniji san?
Da biste sebi obezbedili što kvalitetniji san, tokom dana boravite na dnevnom svetlu, budite fizički aktivni i trudite se da imate redovno vreme spavanja i buđenja. Sat vremena pre spavanja izbegavajte ekrane, radite nešto opuštajuće, i postarajte se da vaša spavaća soba bude tiha, mračna i udobna.
Ako primetite da redovno spavate znatno duže nego inače, to može biti znak da vam telo nešto poručuje.
Ako imate poteškoće sa spavanjem ili ste zabrinuti, obratite se svom lekaru opšte prakse.
Izvor: sciencealert.com/Zdravlje.Kurir.rs
Šest jednostavnih koraka za bolji san: Stručnjaci sa Klinike Mejo otkrivaju šta je ključna stvar