KORISNO JE DA ZNATE

Osam mitova i istina o alergijama na hranu kod dece: Neke opasne zablude često ostaju zanemarene

Shutterstock Svi koji su u kontaktu s detetom trebalo bi da budu upoznati s alergijama
Alergije na hranu sve su češće, a zablude u vezi njih mogu biti opasne, važno je razumeti stvarne rizike i zaštititi dete na vreme.

Kako je alergija na hranu sve prisutnija, tako je sve više i pogrešnih shvatanja o njima. Neki mitovi mogu biti opasni, poput verovanja da je Benadril jednako dobar kao i auto-injektor adrenalina (EpiPen) kada je u pitanju zaustavljanje alergijske reakcije.

Da biste zaštitili svoje dete, važno je da znate sve činjenice o alergijama na hranu.

Evo istina koje stoje iza nekih od najčešćih mitova:

Mit 1: Alergije na hranu nisu toliko ozbiljne

Alergije na hranu mogu biti smrtonosne.

One su više od blage iritacije na određenu hranu. - Alergije na hranu mogu dovesti do teške, potencijalno opasne po život reakcije koja se zove anafilaksa, gde vaše telo doživljava šok - kaže dr Amanda Li Prat, specijalista za pedijatrijsku alergiju i imunologiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta Djuk u Daramu, Severna Karolina.

Kod anafilakse, krvni pritisak pada i disajni putevi se sužavaju, što otežava disanje. Neka deca dobijaju osip na koži ili koprivnjaču, dok druga osećaju mučninu i povraćaju. Ako se ne leči odmah – injekcijom epinefrina – može biti smrtonosno.

Mit 2: Sve što im treba je Benadril, a ne EpiPen

Antihistaminici, kao što je difenhidramin (Benadril), ne zaustavljaju anafilaksiju.

- Epinefrin je ‘prva linija lečenja’ - kaže dr Kristofer Kodispoti, specijalista za alergije i imunologiju u Zdravstvenom naučnom centru Univerziteta u Teksasu u Hjustonu. Za tešku reakciju, potreban je epinefrin – obično u obliku auto-injektora, kao što je EpiPen – jer može brzo da leči simptome anafilakse.

Epinefrin je ‘prva linija lečenja’ Foto: Shutterstock

Otvara disajne puteve, olakšava disanje i pomaže u regulisanju krvnog pritiska i srčanog ritma. Takođe može pomoći u smanjenju svraba i koprivnjače.

- Antihistaminici se mogu koristiti kao dodatak za blaže simptome - kaže on, kao što su curenje iz nosa ili svrab u ustima.

Mit 3: Jesti malo hrane neće biti štetno i može smanjiti alergiju

Čak i mala količina alergena u hrani može izazvati anafilaksiju.

Trebalo bi da pomognete svom detetu da izbegne svaki kontakt sa hranom. - Njihovo telo i dalje može da detektuje alergen i da reaguje čak i u malim količinama - kaže dr Kodispoti.

Jedini put kada vaše dete treba namerno izložiti alergenu je pod nadzorom lekara. Vi ili vaše dete nikada ne bi trebalo da to radite sami. Poznata kao oralna imunoterapija, podrazumeva polako izlaganje osobe alergenu u malim dozama kako bi se njihov imuni sistem trenirao da ne izazove reakciju.

Mit 4: Intolerancija na hranu i alergije na hranu su isto

Alergije na hranu i netolerancije na hranu su veoma različite. Intolerancija na hranu mogu biti neprijatne, ali obično nisu opasne po život.

- Alergija na hranu je imunološka reakcija na hranu posredovana antitelima koja može dovesti do simptoma opasnih po život - objašnjava dr Prat. Netolerancija na hranu može, ali i ne mora da uključuje reakciju imunog sistema i obično uzrokuje blaže simptome, kao što su gastrointestinalni problemi, glavobolje ili problemi sa kožom.

Alergija na hranu je imunološka reakcija na hranu posredovana antitelima koja može dovesti do simptoma opasnih po život Foto: Shutterstock

Mit 5: Testovi na alergije na hranu su uvek tačni

Testovi kože i krvi za alergije na hranu mogu dati lažno pozitivne rezultate.

Kada je u pitanju dijagnostikovanje alergija na hranu, zlatni standard testiranja je oralni test na hranu, kaže Prat. - Radimo to da bismo videli šta se dešava kada vaše dete stavi dotičnu hranu u usta.

Evo kako to funkcioniše:

Pod pažljivim nadzorom lekara, detetu se postepeno daju male, kontrolisane količine sumnjive hrane, uz stalno praćenje moguće reakcije. Ukoliko se pojave simptomi, test se odmah prekida, a lekar primenjuje odgovarajuću terapiju kako bi zaustavio alergijsku reakciju i ublažio tegobe.

Mit 6: Alergije na hranu uvek počinju u detinjstvu

Alergije na hranu mogu se razviti u bilo kom uzrastu, bilo kada.

- Dijagnostikovao sam ljude u 70-im i 80-im godinama - napominje Kodispoti. Najčešće alergije na hranu kod odraslih su riba, školjke, kikiriki i orašasti plodovi.

Mit 7: Vaše dete će uvek imati alergiju

Moguće je da će vaše dete prevazići alergiju na hranu.

Deca imaju veću verovatnoću da prevaziđu određene alergije. - Oko 80 procenata dece koja su alergična na jaja i mleko će to prevazići - kaže Prat.

Kikiriki i orašasti plodovi su suprotni: Samo 20 odsto dece ih prevaziđe.

Što je detetu mlađe postavljena dijagnoza, veća je verovatnoća da će prevazići alergiju na hranu, napominje ona.

Deca imaju veću verovatnoću da prevaziđu određene alergije Foto: Shutterstock

Mit 8: Ako sastojak nije naveden na meniju restorana, bezbedan je za jelo

Nisu svi sastojci navedeni u opisu menija, pa morate biti posebno oprezni kada jedete napolju.

Obavezno pitajte konobara ili menadžera ne samo za spisak svih sastojaka u jelu, već i za tačno kako je pripremljeno.

- Morate biti oprezni sa unakrsnim kontaktom tokom pripreme u kuhinji - kaže Kodispoti.

Zaključak

  • Alergije na hranu kod dece su u porastu.
  • Alergije na hranu mogu biti opasne po život. Važno je da uvek imate pri ruci lek epinefrin za dete u slučaju reakcije.
  • Vaše dete može vremenom prevazići alergiju na hranu, posebno ako je u pitanju alergija na mleko ili jaja.

Izvor: everydayhealth.com/Zdravlje.Kurir.rs

Alergije na hranu u školi i vrtiću - Šta bi roditelji i nastavnici trebalo da znaju?