Rezistentna hipertenzija oštećuje srce i bubrege: Kardiolog otkriva ko je kandidat za najopasniju formu pritiska
Procenjuje se da oko 46 odsto odraslih osoba u Srbiji ima povišeni krvni pritisak, od toga 12 odsto pacijenata ima rezistentnu hipertenziju, koja se definiše kao povećanje vrednosti arterijskog pritiska iznad 140/90 mmHg i pored primene tri grupe lekova za hipertenziju u maksimalnim dozama, uključujući i diuretike. Činjenica koja najviše zabrinjava je da polovina pacijenata nije svesna da boluje od hipertenzije, što na duže staze može da dovede do veoma ozbiljnih posledica na kardiovaskularni sistem uz povećan rizik od smrti, kaže za naš portal potpukovnik dr sci. med. Predrag Đurić, kardiolog i načelnik 2. odeljenja Klinike za kardiologiju Vojnomedicinske akademije.
- Uzročnike hipertenzije bi trebalo tražiti u genetskoj predispoziciji, faktorima životne isredine, faktorima ponašanja, socijalnoj izolaciji, socioekonomskim faktorima i stresu. Svi pomenuti faktori pokreću neurofiziološke, hormonske, bubrežne i vaskularne mehanizme, koji dovode do nastanka simptoma hipertenzije: glavobolja, zujanje u ušima, osećaj nelagodnosti u grudima, opšta slabost i vrtoglavice. Izvestan broj pacijenanata nema nikakve simptome, pa se povišeni pritisak dijagnostikuje tokom sistematskih pregleda ili slučajno prilikom merenja u kućnim uslovima - navodi dr Đurić.
Ko su kandidati?
Rezistentna hipertenzija se najćešće javlja kod visokorizičnih pacijenata sa pridruženim kardiovaskularnim faktorima rizika kao što su dijabetes, povećani unos alkohola i soli, fizička neaktivnost, povišeni holesterol i gojaznost.
- Najveći broj pacijenatata, oko 95 odsto, ima tzv. esencijalnu hipertenziju, dok oko pet odsto ima sekundarni oblik hipertenzije koju uzrokuju poremećaji funkcije bubrega, nadbubrežnih žlezda, štitaste i paraštitastih žlezde. I upravo u toj populaciji imamo najveći broj pacijenata sa rezistentnom hipertenzijom. Isto tako, istovremena primena različitih nekardioloških lekova kao to su lekovi protiv bolova, oralni kontraceptivi i kortikosteroidi mogu dovesti do toga da standardnom antihipertenzivnom terapijom nije moguće regulisati krvni pritisak - objašnjava kardiolog.
Lečenje na više nivoa
Lečenje rezistentne hipertenzije podrazumeva promenu životnog stila, primenu lekova i renalnu denervaciju.
- Nekada je dovoljno redukovoti unos soli u ishrani, povećati svakodnevno vežbanje u trajanju od najmanje 30 minuta, pa da se vrednosti krvnog pritiska značajno smanje. Od lekova se primenjuju ACE inhibitori ili blokatori angiotenzin receptora, kalcijumski antagonisti, beta blokatori, diuretici i antagonisti aldosterona. Na tržištu postoji veliki broj lekova sa fiksnom kombinacijom dva ili tri leka u jednoj tableti ili kapsuli koji su pokazali značajno veću efikasnost u odnosu na monoterapiju. Razlog možemo tražiti u činjenici, da osim udruženog dejstva više lekove na snižavanje pritiska, pacijenti redovnije uzimaju lekove ukoliko to čine jednom dnevno - ističe dr Đurić.
Renalna denervacija je dodatna terapijska opcija lečenja rezistentne hipertenzije kod pacijenata koji imaju vrednosti TA iznad 140/90 mmHg i pored redovnog uzimanja četiri antihipertenzivnih lekova u maksimalnim dozama.
- Radi se o invazivnoj metodi koja se izvodi u sali za kateterizaciju, gde se pomoću specijalnog katetera vrši "denervacija" spleta nervnih vlakana u blizini bubrežnih arterija. Idealni kandidati za renalnu denervaciju su visokorizični kardiovaskularni pacijenti sa dijabetesom, umerenom ili teškom bubrežnom slabošću, porodičnom hiperholesterolemijom, ispoljenim komplikacijama na drugim oragnima, kod kojih optimalna terapija lekovima i promena načina života i ishrane nije dovela do normalizovanja krvnog pritiska - pojašnjava naš sagovornik.
Bolje sprečiti
Potpukovnik dr Đurić ističe da skoro 50 odsto obolelih ne zna da ima arterijsku hipertenziju, jer nemaju nikakve tegobe.
- Potrebno je da svaka osoba povremeno izmeri vrednosti krvnog pritiska. Pravilno merenje podrazumeva sledeće: nakon 3-5 minuta mirovanja meriti pritisak tri puta tokom 3-4 minuta, pri čemu drugo i treće merenje odražava realne vrednosti pritiska, jer je primećeno da su vrednosti pritiska tokom prvog merenja nerealno povišene zbog stresa - napominje naš sagovornik i zaključuje:
- Najbolja poruka i savet je da nisu lekovi jedino rešenje za lečenje hipertenzije, već je veoma važno smanjiti telesnu težinu, smanjiti unos soli i alkohola, započeti fizičku aktivnost i prekinuti pušenje.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.