Prevencija raka grlića materice je važnija od lečenja: Broj obolelih žena je ogledalo brige jednog društva
Na izmaku januara, meseca posvećenog borbi protiv raka grlića materice, ova tema i dalje s razlogom ostaje u fokusu. Dok se zdravstveni sistem uglavnom bavi posledicama, ključ borbe protiv raka grlića materice leži u onome što se dešava mnogo ranije, u prevenciji. Upravo o toj razlici između lečenja i sprečavanja bolesti govorila je prof. dr Vesna Kesić, ginekolog-onkolog na panelu posvećenom unapređenju sistemskih odgovora na rak grlića materice, održanom u organizaciji Ženskog centra Milica.
- Uprkos dugogodišnjim naporima stručnjaka, Srbija i dalje nema organizovani skrining za rak grlića materice. Pokušaji da se takav sistem uspostavi traju više od dve decenije. Još početkom dvehiljaditih sproveden je pilot projekat u Braničevskom okrugu, regionu koji je tada imao jednu od najviših stopa obolevanja u zemlji. Taj projekat, realizovan uz podršku Svetske zdravstvene organizacije i sproveden po svim pravilima skrininga, doveo je do značajnog pada učestalosti bolesti u tom kraju - navodi dr Kesić.
Poslednji pokušaj uvođenja organizovanog skrininga datira iz 2018. godine, kada je program pokrenut u 18 opština, ali nikada nije zaživeo na nacionalnom nivou, dodaje doktorka. Organizovani skrining podrazumeva da zdravstveni sistem aktivno poziva žene određenog uzrasta na pregled, vodi evidenciju, prati ishode i obezbeđuje kontrolu kvaliteta.
- Umesto toga, u Srbiji se oslanjamo na oportunistički skrining. Oko 20 odsto žena dolazi na pregled uglavnom kada same procene da bi trebalo ili kada već imaju tegobe, dok čak 80 odsto ostaje van domašaja sistema. Cilj države je da dovede bar jedan deo njih koje se nikad ne bi pojavile, koje misle da nemaju ništa, koje nemaju probleme i koje jednostavno zanemaruju sebe - ističe doktorka.
Problem, kako kaže dr Kesić, nije u znanju struke, već u nedostatku izvršne moći i organizacije. Lekari mogu da predlože programe, ali ne mogu da ih sprovedu bez jasne političke volje i sistemske podrške.
- Fali nam organizacija, organizacija i organizacija. Bez jasno definisanih odgovornosti, bez centra koji planira, nadgleda i kontroliše kvalitet, rezultati ostaju ograničeni. Primer Engleske pokazuje da skrining može da funkcioniše tek kada država preuzme punu kontrolu nad sistemom, uključujući licenciranje i stalnu proveru stručnjaka koji učestvuju u dijagnostici – navodi ginekolog-onkolog.
Malim koracima napred
Ipak, uprkos izostanku organizovanog skrininga i masovne vakcinacije, Srbija je uspela da delimično smanji učestalost raka grlića materice. Stopa obolevanja pala je sa oko 27 slučajeva na 100.000 žena na približno 19 na 100.000.
- Taj pomak je rezultat dugogodišnjeg rada lekara, ali i medija, koji su doprineli podizanju svesti o važnosti redovnih ginekoloških pregleda. Nekada se na deset dijagnostikovanih karcinoma otkrivao samo jedan prekancer, dok je danas odnos obrnut - na jedan karcinom dolazi deset ranih promena koje se mogu lečiti jednostavnijim intervencijama – ohrabruje doktorka.
Podseća da prevenciju čini i drugi važan stub, vakcinacija protiv HPV-a. Danas je ova vakcina jedna od najbezbednijih i najefikasnijih, ali da bi se sagledali njeni rezultati bilo je potrebno skoro 20 godina.
- To je otprilike i vreme za koje iz prekanceroznih promena može da se razvije rak grlića materice, tek tada se u punoj meri vide pravi efekti prevencije. Ipak, već sada je jasno, da tek kombinacija vakcinacije i skrininga čini potpunu i efikasnu prevenciju. Jer, i pored vakcinacije, pojedinačni slučajevi će verovatno postojati, a skrining omogućava da se promene otkriju u fazi prekancera. A otkriti prekancer na vreme je ogroman uspeh u borbi protiv raka - naglašava dr Kesić.
Prevencija kao prava terapija
Iako je imunoterapija za metastatski rak grlića materice standard lečenja u Evropi i nalazi se na Esencijalnoj listi Svetske zdravstvene organizacije, u Srbiji je ona dostupna samo ograničeno, kroz donacije, ali ne i sistemski o trošku države. U tom kontekstu, doktorka ističe da ključ leži u prevenciji.
- Terapije za uznapredovalu bolest su važne i često spasavaju živote, ali će nam biti potrebne sve dok prevencija ne postane funkcionalna. Prava pobeda, međutim, nije u skupljim i inovativnijim lekovima, već u tome da do njih što ređe moramo da dođemo - sugeriše dr Kesić.
Podseća da se prevencija, koja je spora, često potcenjuje čak i u medicinskoj struci. Tek pred kraj karijere lekari shvataju koliko je ona zapravo važnija i moćnija od bilo kakve kurativne medicine, ističe.
- Broj novoobolelih od raka grlića materice predstavlja pravi odraz toga koliko jedno društvo brine o svojim ženama. Odgovornost je zajednička, lekara, pacijenata, medija, ali i donosioca odluka. Bez zajedničkog delovanja, propuštene prilike nastaviće da se mere u izgubljenim godinama i životima - poručuje prof. dr Vesna Kesić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.