važno

Šta možete da očekujete pre i posle ugradnje stenta? Od koristi do mogućih komplikacija

Shutterstock Kod infarkta, stent bukvalno može da spasi život
Ugradnja stenta brzo uspostavlja protok krvi i smanjuje rizik od infarkta, ali oporavak zahteva terapiju, promenu navika i praćenje mogućih komplikacija.

Ugradnja stenta jedna je od najčešćih intervencija u savremenoj kardiologiji i za mnoge pacijente predstavlja prekretnicu - trenutak kada se uspostavlja normalan protok krvi kroz srce i smanjuje rizik od ozbiljnih komplikacija. Ipak, i pored toga što se radi rutinski, ova procedura često izaziva strah, najčešće zbog nepoznanica: kako izgleda, da li boli i šta sledi posle nje.

Angioplastika, odnosno perkutana koronarna intervencija, primenjuje se kada su krvni sudovi koji hrane srce suženi ili zapušeni, navodi British Heart Foundation. Kroz krvni sud, najčešće na ruci ili u preponi, uvodi se tanak kateter koji se vodi do mesta suženja. Na njegovom vrhu nalazi se balon koji se širi i na taj način otvara arteriju, a zatim se najčešće ugrađuje stent - mala mrežasta cevčica koja održava krvni sud prohodnim.

Ova procedura sprovodi se u lokalnoj anesteziji i ne spada u klasične operacije na otvorenom srcu, što mnogima olakšava odluku da pristanu na intervenciju. Najčešće se primenjuje kod pacijenata sa izraženim bolom u grudima koji ne prolazi uz terapiju, ali i kao hitna mera tokom infarkta, kada se ugradnja često obavlja u istom aktu, kako bi se što pre uspostavio protok krvi ka srčanom mišiću.

Kada se odlučuje za stent i kako izgleda oporavak

Odluka o ugradnji stenta ne zavisi samo od procenta suženja, već i od simptoma, opšteg stanja pacijenta i rezultata dodatnih testova koji pokazuju koliko je srce ugroženo. U praksi se suženja veća od 70 odsto najčešće smatraju značajnim, ali se svaki slučaj procenjuje individualno.

Vrste stentova

U kardiologiji se koriste metalni (goli) stentovi i stentovi obloženi lekom, koji se danas najčešće ugrađuju jer značajno smanjuju rizik od ponovnog suženja krvnog suda. Postoje i biorazgradivi stentovi, ali se primenjuju ređe i u odabranim situacijama.

Priprema za zahvat uključuje osnovne analize, proveru terapije i kratkotrajno gladovanje, dok sama procedura obično traje od pola sata do sat vremena. Prednost pristupa preko ruke jeste brži oporavak i manji rizik od krvarenja, pa se pacijenti često već narednog dana vraćaju kući.

Najveća korist stenta je to što se krvotok kroz zapušenu arteriju brzo uspostavlja Foto: Shutterstock

Oporavak je uglavnom brz, ali zahteva disciplinu. Ugradnja stenta rešava trenutno suženje, ali ne uklanja uzrok bolesti, zbog čega je važno nastaviti terapiju i uvesti promene u načinu života. To podrazumeva redovno uzimanje lekova (najčešće protiv zgrušavanja krvi), kontrolu masnoća u krvi i postepeni povratak fizičkoj aktivnosti.

Šta pacijent dobija ugradnjom stenta

Za pacijenta, ugradnja stenta nije samo "tehnički zahvat", već često trenutak koji pravi razliku između ozbiljnog oštećenja srca i potpunog oporavka.

Najveća korist je to što se krvotok kroz zapušenu arteriju brzo uspostavlja, čime se smanjuje oštećenje srčanog mišića. Kod infarkta, stent bukvalno može da spasi život.

Kod infarkta, stent bukvalno može da spasi život Foto: Ahmet Misirligul/Shutterstock

Pored toga, pacijenti najčešće osećaju:

  • brzo olakšanje simptoma poput bola u grudima i gušenja
    poboljšanje fizičke izdržljivosti
    manji rizik od budućih komplikacija, ukoliko se pridržavaju terapije

Moguće komplikacije

Iako se angioplastika smatra bezbednom, moguće su komplikacije poput krvarenja na mestu uboda ili ponovnog suženja krvnog suda, ali se one javljaju retko. Mnogo je važnije obratiti pažnju na signale nakon intervencije, naročito ako se jave bol u grudima, otežano disanje ili otok i krvarenje na mestu zahvata.

U konačnici, stent ne predstavlja trajno rešenje sam po sebi, već deo šireg lečenja. Najbolji rezultati postižu se kada se intervencija udruži sa zdravijim načinom života i redovnim kontrolama.

Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs

Šta je kateterizacija srca? Kardiolog otkriva kada se radi i zašto je važna za prevenciju infarkta