dr Svetislav Mališić

Dok jedete srce vam ubrzano kuca? Kardiolog otkriva šta stoji iza ovog osećaja i da li je opasan

Shutterstock, Privatna arhiva Kada udahnete, srce radi nešto sporije, a pri izdahu se vraća na svoj bazalni ritam
Osećaj da srce tokom jela menja ritam može da zabrine, ali iza toga se često krije jednostavno objašnjenje.

Dešava se da tokom obroka primetite da vam srce kuca drugačije nego inače - nekad brže, nekad kao da "menja ritam". To može vas da zabrine, posebno ako se javlja iznenada ili prvi put. Ipak, u velikom broju slučajeva, iza ovog osećaja ne stoji bolest, već potpuno normalan fiziološki proces koji ima veze sa disanjem i radom nervnog sistema.

Kako objašnjava kardiolog dr Svetislav Mališić, srce nije "mašina" koja radi istim tempom u svakom trenutku, već se njegov ritam stalno prilagođava potrebama organizma.

- Ne dešava se ništa spektakularno, već jedan fiziološki proces. Srčana radnja povezana je sa disajnim ciklusom, pri čemu u zavisnosti od toga da li udahnemo ili izdahnemo, preovlađuje simpatikus ili parasimpatikus. Kada čovek udahne, srce radi nešto sporije, a pri izdahu se vraća na svoj bazalni ritam, koji kod zdravih osoba u mirovanju iznosi oko 70 do 80 otkucaja u minuti. Zbog toga nije ništa neobično ako tokom jela primetite blaga kolebanja u broju otkucaja srca,reč je o takozvanoj fiziološkoj respiratornoj aritmiji. Srce, zapravo, menja ritam u skladu sa disanjem - objašnjava dr Mališić.

Drugim rečima, organizam tokom jela istovremeno vari hranu, prilagođava disanje i aktivira različite delove nervnog sistema, pa je sasvim očekivano da se to "vidi" i na radu srca.

Kada aritmije ipak nisu bezazlene

Iako su ovakva blaga kolebanja ritma najčešće bezopasna, postoje situacije kada aritmije zahtevaju dodatnu pažnju. Ako se ubrzan ili nepravilan rad srca javlja često, traje duže ili je praćen simptomima poput vrtoglavice, osećaja slabosti, bola u grudima ili nedostatka vazduha, tada je važno javiti se lekaru.

Ako se ubrzan ili nepravilan rad srca javlja često, traje duže ili je praćen drugim simptomima, javite se lekaru Foto: Shutterstock

Posebno bi oprez trebalo da imaju osobe koje već imaju dijagnostikovane bolesti srca, povišen krvni pritisak ili druge faktore rizika, jer kod njih aritmije mogu imati drugačiji značaj i zahtevati dodatnu dijagnostiku, poput EKG-a ili nošenja holtera.

U većini slučajeva, međutim, ono što osećate tokom obroka nije razlog za paniku, već signal da telo radi upravo ono što treba - prilagođava se trenutnim potrebama i održava ravnotežu.

Serotonin utiče i na srce, ne samo na raspoloženje: Novo istraživanje otkriva vezu sa oštećenjem zaliska