Zašto se bol u vratu stalno vraća: Fizijatar upozorava na greške koje usporavaju oporavak
Različite tegobe u predelu vrata, poput bola, ukočenosti i otežanog pokretanja glave lekari označavaju kao cervikalni sindrom. Reč je o skupu simptoma koji se javljaju usled različitih promena u vratnom delu kičme. Ipak, "bol u vratu" nije jedina karakteristika cervikalnog sindroma koji se ispoljava i bolovima koji se šire u ramena i ruke i u bitnoj meri negativno deluju na kvalitet života.
Dodatni problem je što u nekim slučajevima tegobe mogu da se nekada povuku, ali i vrate. Fizijatar dr Ivana Topalović u razgovoru za Zdravlje Kurir, objašnjava da je moguće da se kod lakih poremećaja bolovi spontano povuku, posebno ako potiču iz mišića vratne regije. Dodaje da su recidivi, to jest ponovno vraćanje bolova, česti kod pacijenata koji ne završe do kraja i prema uputstvi lekara kompletan program fizikalne terapije.
Kako fizijatar leči cervikalni sindrom?
Dr Topalović savetuje da se kod svih bolova u vratu javite lekaru koji će kliničkim pregledom i dijagnostičkim metodama (ultrazvuk, rendgen dijagnostika i magnetna rezonanca) utvrditi o kojoj vrsti povrede se radi. Kada je reč o cervikalnom sindromu ovo je stanje koje nekada zahteva angažovanje i tima lekara različitih specijalnosti.
- Prema dijagnostičkom nalazu određuje se koji lekar nastavlja lečenje. Ortoped, neurolog, neurohirurg ili fizijatar. Ukoliko se radi o promenama gde fizijatar preuzima lečenje onda pacijent dobija kombinovanu fizikalnu terapiju, pre svega cilj je da se ukloni bol, a potom se savetuje i program vežbi koje pacijent mora da nastavi samostalno da primenjuje - objašnjava dr Topalović.
Zašto se bolovi vraćaju?
Nažalost nekada posebno kod starijih osoba teško je izmeniti navike. Dr Topalović navodi da se neprijatni bolovi uglavnom vraćaju u situaciji kada pacijent ne prati uputstva i savete lekara.
- Najveći problem jeste činjenica da pacijent posle prvog poboljšanja samostalno prekida fizikalnu terapiju i ne radi vežbe. usled čega dolazi do ponovnog vraćanja simptoma. Lečenje dobro doziranom kinezi terapijom vraća oslabljenu funkciju mišića i stabilizuje pršljenove cervikalne regije, odnosno dela kičmenog stuba koji se nalazi u predelu vrata. Veoma je teško nekada u praksi ubediti pacijente da nastave da rade vežbe, zbog čega se više od polovine pacijenata ponovno javlja zbog recidiva osnovne bolesti. Veoma je važno, na primer, kod prolapsa diskusa uključiti cervikalnu trakciju koja pomaže da se diskus vrati. U nekim banjskim lečilištima cervikalna ekstenzija se radi u vodi što ima veoma povoljan efekat na ishod lečenja - kaže dr Topalović.
Cervikalna trakcija je postupak istezanja vratnog dela kičme primenom blage, kontrolisane sile povlačenja glave, sa ciljem da se smanji pritisak na strukture u vratnom delu kičme. Vratni deo kičme blago se isteže kako bi se smanjilo opterećenje između vratnih pršljenova i okolnih nervnih struktura.
Kako prekinuti začarani krug?
Dr Topalović naglašava da je kod cervikalnog sindroma bitna dobra i pravovremena dijagnostika kako da bi se utvrdio uzrok tegoba.
- Lekar opšte medicine upućuje pacijenta na lečenje u zavisnosti od rezultata dijagnostike. Pacijenti sa cervikalnim sindromom trebalo bi da se kod prvih tegoba treba jave lekaru, što oni po pravilu ne rade. Obično dođu na pregled kada tegobe počnu da narušavaju kvalitet života. Zadatak fizikalne terapije jeste da pacijentu otkloni bol, ali i da ga nauči zaštitnim položajima tokom spavanja i rada. Najvažnije je, po prestanku faze bola, pacijentu odrediti individualni program vežbi koje bi trebalo da se svakodnevno praktikuje. Naravno i da određeni lekovi mogu da pomognu u otklanjanju bola - napominje dr Topalović.
Par praktičnih saveta za sve koji boluju od cervikalnog sindroma
Dr Ivana Topalović podelila je i par korisnih saveta pacijentima koji pate od cervikalnog sindroma. Pre svega bitno je prilagoditi radnu sredinu svojim potrebama.
- Pacijentima koji tokom većeg dela dana sede za kompjuterom savetujem udobnu stolicu i ekran podešen u visini očiju, bitno je da se ne savijate pri pri pogledu u monitor. Osobe starije od 70 godina nikako ne bi smele da dižu teret ili dugo stoje u mestu. Svim pacijentima sa cervikalnim sindromom u fazi oporavka savetuje se plivanje i to pre svega leđno, jer prsno plivanje sa podignutom glavom može da im škodi - kaže dr Ivana Topalović.
Bol u vratu nije uvek bezazlen: Fizijatar otkriva kada tegobe mogu da budu znak cervikalnog sindroma