Istraživači su identifikovali disfunkcije u dva specifična moždana sistema kod ljudi koji imaju psihozu – u pitanju su sistemi koji nam pomažu da filtriramo pažnju na važne unutrašnje i spoljašnje informacije.
Psihoza uključuje odvajanje od stvarnosti, kao što su halucinacije i zablude. Može se pojaviti samostalno, ali je takođe deo stanja poput šizofrenije i bipolarnog poremećaja, koje naučnici još uvek to pokušavaju da u potpunosti otkriju.
-Ovaj rad pruža dobar model za razumevanje razvoja i progresije šizofrenije, kaže kognitivni neuronaučnik Kaustubh Supekar sa Univerziteta Stanford.
Supekar i njegove kolege su pregledali snimke skeniranja mozga 445 ljudi sa stanjima uključujući autizam, ADHD, ranu psihozu i sindrom delecije – genetsko stanje sa povećanim rizikom od psihoze i šizofrenije. Takođe su posmatrali snimke skeniranja 411 zdravih ljudi kao kontrolu.
![Šizofreniju i bipolarni poremećaj, naučnici još uvek pokušavaju da u potpunosti otkriju](/data/images/2017/11/28/00/1338025_stockphotosadwomanwithdepressionsittingonthefloor281156501_ff.jpg?ver=1713946157)
Koristeći algoritam za mašinsko učenje, tim je identifikovao razlike u funkcijama mozga između te dve grupe.
Iako je istraživačka grupa ranije sumnjala da bi mreža značajnosti mogla biti uključena, ova nova studija podržava tu hipotezu i pokazuje da sindrom delecije može biti koristan način analize simptoma i rizika psihoze.
Razlike u ovim oblastima koje se odnose na filtriranje informacija bile su značajne i kod osoba sa delecionim sindromom i psihozom, i kod osoba sa psihozom nepoznatog porekla, otkrili su istraživači.
- Ova paralela jača naše razumevanje psihoze kao stanja sa prepoznatljivim i doslednim moždanim potpisima, kaže kognitivni neuronaučnik sa Univerziteta Stanford Vinod Menon.
- Ovaj proces narušava normalno funkcionisanje kognitivne kontrole, dozvoljavajući nametljivim mislima da dominiraju, što kulminira simptomima koje prepoznajemo kao psihozu, dodaje Stanford.
![Skener](/data/images/2014/02/03/10/439135_skener_ff.jpg?ver=1713946234)
Sledeći korak, potencijalno, je razvoj tretmana na osnovu ovih otkrića. Deo poteškoća u lečenju psihoze je to što može biti teško videti kakve efekte različite metode imaju na mozak, ali sada naučnici i lekari mogu biti precizniji u pogledu toga gde traže.
- Postojeći pristupi liječenju psihoze, uključujući transkranijalnu magnetnu stimulaciju i fokusirani ultrazvuk, mogli bi se prilagoditi za ciljanje ovih specifičnih moždanih centara kod mladih ljudi koji su u riziku od psihoze, kažu istraživači.
Tim takođe želi da pomogne u smanjenju stigme i povećanju podrške osobama sa psihozom. Uslovi u kojima su ljudi odvojeni od stvarnosti mogu biti zastrašujuće iskustvo, a granica između normalne i abnormalne neurološke funkcije nije tako jasna kao što mislite.
- Naša otkrića naglašavaju važnost pristupa osobama sa psihozom sa saosećanjem, kaže Menon.
Prenela: N.R.
Izvor: Sciencealert.com/Zdravlje.kurir.rs
![](http://www.kurir.rs/resources/images/header/logo.png)