Onkološki pacijenati često bolje reaguju na manje agresivne tretmane: Naučnici tvrde da su došli do iznenađujućeg otkrića
Foto: Profimedia

ISTRAŽIVANJE

Onkološki pacijenati često bolje reaguju na manje agresivne tretmane: Naučnici tvrde da su došli do iznenađujućeg otkrića

Vesti -

Kada se većini ljudi dijagnostikuje rak, oni odmah žele da isprobaju svaki mogući tretman kako bi se potencijalno izlečili, bez obzira koliko tretman može biti naporan. Ali taj pristup, prema sve većem broju studija, mogao bi nekoga da razboli, pa čak i da mu skrati život.

Tri rada predstavljena na najuticajnijoj svetskoj konferenciji o raku prošlog meseca sugerišu da manje agresivna hemoterapija, zračenje i hirurgija zapravo pomažu ljudima sa rakom da se duže osećaju zdravije. Za one sa nekim vrstama bolesti, blaži tretmani su takođe produžili život.

Lečenje raka, kao što je hemoterapija koja uništava imuni sistem i zračenje koje može oštetiti okolno tkivo, može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Isto tako, visoko invazivne operacije uklanjanja delova tela mogu dovesti do infekcija i gubitka krvi.

Stručnjaci sugerišu da smanjenje tretmana može smanjiti rizik od potencijalno fatalnih neželjenih efekata i komplikacija. To takođe znači da su pacijenti dovoljno dobro da se uključe u navike zdravog načina života kao što je redovna vežba, što je takođe važno za preživljavanje od raka.

Tri studije stručnjaka iz Francuske, Nemačke i Sjedinjenih Država fokusirale su se posebno na rak jednjaka i jajnika, kao i na raka krvi (limfom), izvestio je Asošijeted pres.

Prva studija, koja je istraživala 438 pacijenata sa rakom jednjaka, otkrila je da su oni koji su lečeni operacijom, zračenjem i hemoterapijom prošli lošije od onih koji su primali samo operaciju i hemoterapiju. Posle tri godine, 57 odsto pacijenata koji su primali blaži tretman bilo je živo, u poređenju sa 51 odsto onih koji su bili na agresivnom režimu, otkrila je nemačka istraživačka fondacija.

Druga analiza, koja je uključivala 379 pacijenata sa rakom jajnika, otkrila je da je očuvanje zdravih limfnih čvorova rezultiralo manje komplikacija u poređenju sa onima čije su žlezde uklonjene kako bi se osiguralo da sve preostale ćelije raka budu uništene.

Treća studija uporedila je dva ciklusa hemoterapije za 1.482 pacijenta sa Hočkinovim limfomom (rak krvi), a sprovela je Takeda Oncologi u devet evropskih zemalja. Utvrđeno je da je 94 posto ljudi sa manje agresivnim tretmanom bilo u remisiji nakon četiri godine, u poređenju sa 91 posto ljudi sa invazivnijim tretmanom.

- Ovo je moderan pristup lečenju koji prihvata sve veći broj lekara širom sveta. Rak dojke, na primer, sada se često prvo leči uklanjanjem kancerozne kvržice i okolnog tkiva, za razliku od cele dojke. Niz studija sprovedenih tokom protekle decenije pokazao je da su pacijenti kojima je uklonjen deo dojke živeli isto koliko i pacijenti koji su imali mastektomiju. Osim toga, oni koji su bili podvrgnuti mastektomiji češće pate od infekcija, razvijaju hronični bol i gube opasne količine krvi od onih čiji su tumori upravo uklonjeni, rekla je za ASCO Post dr Kristin Pestana, saradnica u onkološkoj hirurgiji dojke.

Niz studija sprovedenih tokom protekle decenije pokazao je da su pacijenti kojima je uklonjen deo dojke živeli isto koliko i pacijenti koji su imali mastektomiju
Niz studija sprovedenih tokom protekle decenije pokazao je da su pacijenti kojima je uklonjen deo dojke živeli isto koliko i pacijenti koji su imali mastektomijufoto: Profimedia

Studije pacijenata sa kolorektalnim karcinomom su pokazale da su tri meseca hemoterapije rezultirale istom prognozom kao i oni koji su prošli šest meseci hemoterapije. A podaci iz ove godine, dostavljeni časopisu Annals of Thoracic Surgeri, pokazali su da su pacijenti sa najčešćim oblikom raka pluća u proseku živeli duže ako nisu primali hemoterapiju pre operacije uklanjanja tumora, u poređenju sa onima koji jesu.

Stručnjaci kažu da većina studija pokazuje minimalnu razliku u očekivanom životnom veku između pristupa, ali velika povećanja kvaliteta života uz manje agresivan tretman. Dr Džejms Guli, ko-direktor Centra za istraživanje raka Nacionalnog instituta za rak, veruje da bi prelazak na pristup "manje je više" svim vrstama raka mogao biti ključan.

Međutim, dodao je da je potrebno više istraživanja kako bi se identifikovali najbolji kandidati za ovaj pristup i kako najbolje pratiti pacijente nakon što prestanu sa lečenjem.

Izvor: Asošijeted pres/Zdravlje.Kurir

Prenela: V.N.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track