Sve što treba da znate o holesterolu: Za loše rezultate krvi nije kriva samo hrana
Foto: Shutterstock

važno

Sve što treba da znate o holesterolu: Za loše rezultate krvi nije kriva samo hrana

Zdravlje -

Holesterol je voštana supstanca koja je potrebna vašem telu za izgradnju ćelija i proizvodnju vitamina i drugih hormona, navodi Američko udruženje za srce (AHA). Vaše telo proizvodi sav potreban holesterol u jetri. Ali holesterol možete dobiti i kroz hranu koju jedete. Ovo su najvažnije razlike između dobrog i lošeg holesterola i načini prevencije.

Izvori holesterola u ishrani su prvenstveno životinjski proizvodi i uključuju:

  • meso
  • punomasne mlečne proizvode
  • živina

Ove namirnice sadrže holesterol ali takođe imaj visok procenat zasićenih i trans masti i pokreću jetru da proizvodi više holesterola. Druge namirnice, kao što su palmino ulje, ulje palminih koštica i kokosovo ulje, sadrže zasićene masti koje mogu povećati takozvani „loš“ holesterol.

- Za neke ljude ove namirnice predstavljaju glavni izvor povećanja holesterola u krvi. S obzirom da je tipičan zapadnjački način ishrana opterećena ovom hranom, porast nivoa holesterola doveo je do epidemije zdravstvenih problema povezanih sa visokim holesterolom - kaže Trejo Gutijerez, kardiolog sa klinike Mejlo u Džeksonvilu na Floridi.

holesterol u venama, holesterol u krvi, holesterol
foto: Shutterstock

Iako neki stručnjaci osporavaju direktnu vezu između visokog nivoa holesterola u krvi i kardiovaskularnih bolesti, velike organizacije poput Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv (NHLBI) tvrde da visok nivo holesterola u krvi ima značajnu ulogu u razvoju stanja kao što su ateroskleroza, bolest karotidnih arterija, bolest koronarnih arterija, srčani udar, moždani udar, bolest perifernih arterija i iznenadni zastoj srca.

Kako različite vrste holesterola deluju na vaše telo?

HDL holesterol je označen kao "dobar" holesterol jer uklanja deo LDL holesterola iz arterija i odvodi ga u jetru, gde se može razgraditi i ukloniti iz tela, navodi Američko udruženje za srce.

LDL se naziva „lošim“ holesterolom jer kada ga ima previše u krvi (više nego što dobri čistači HDL-a mogu da pokupe i prenesu), on se na kraju može nakupiti u obliku plaka na zidovima vaših arterija. Ovo oboljenje zove se ateroskleroza. Vremenom, ovo sužava arterije i povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara i bolesti perifernih arterija.

Visok nivo triglicerida (najčešće vrste masti u vašem telu) takođe može dovesti do nakupljanja masti u arterijama i povećati rizik od srčanog i moždanog udara, ako se kombinuje sa visokim nivoom LDL ili niskim HDL holesterolom.

holesterol, Povišen Holesterol, pregled kod lekara
foto: Shutterstock

Simptomi visokog holesterola

Većina ljudi neće znati da ima visok holesterol osim ako ne urade test krvi kako bi proverili nivo holesterola. To je zato što nije uobičajeno imati simptome, osim ako nemate veoma visok nivo holesterola.

Simptomi uključuju masne izbočine na koži, najčešće na laktovima, zglobovima, rukama, stopalima ili zadnjici, i sivkasto-bele prstenove oko rožnjače očiju. Ovi simptomi se obično javljaju kod onih sa porodičnom istorijom visokog holesterola. Iako je češće da gojazni ljudi imaju povišen holesterol, mogu ga imati i mršavi ljudi.

Nasledni faktor

Stanje koje se zove porodična hiperholesterolemija (FH) može učiniti neke ljude genetski sklonim visokim nivoima lošeg holesterola.

Postoje dva tipa FH: heterozigotna, u kojoj osoba nasleđuje abnormalni gen samo od jednog roditelja; i homozigotni, u kojima osoba ima dve kopije abnormalnog gena, po jednu od svakog roditelja. Homozigotni FH je i ređi i opasniji.

Oko 1 od 200 odraslih ima genetsku mutaciju FH, navodi Američko udruženje za srce. Ako se ne leče, ove osobe imaju 20 puta veći rizik od razvoja srčanih bolesti. Ako imate roditelja, brata ili sestru ili dete koji ima FH ili je imao srčani udar u ranom životu, preporučuje se da se testirate na to stanje.

Pušenje

Iako pušenje ne uzrokuje direktno visok holesterol, ono je samo po sebi veliki dokazani rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Taj rizik se povećava ako imate i visok nivo LDL holesterola. Jedan od razloga je taj što pušenje snižava nivo HDL-a, smanjujući ili brišući zaštitni efekat HDL-a.

Istraživanje objavljeno u časopisu Biomarker Research otkrilo je da se nivoi HDL povećavaju skoro odmah nakon što osoba prestane da puši.

holesterol, ishrana
foto: Shuterstock

Ishrana

Kada je reč o tome šta jedete, najbolji način da snizite holesterol je smanjenje unosa zasićenih masti i trans masti, prema Američkom udruženje za srce, koja preporučuje ograničavanje zasićenih masti na manje od 6 procenata dnevnih kalorija i minimiziranje količine trans masti koje jedete. To znači smanjenje crvenog mesa, tropskih ulja, pržene hrane i punomasnih mlečnih proizvoda.

Umesto toga, odlučite se za mlečne proizvode sa niskim sadržajem masti ili bez masti, voće, povrće, integralne žitarice, živinu, ribu, orašaste plodove i netropska biljna ulja. Zdravija ulja za kuvanje uključuju ulja repice, kukuruza, maslina, kikirikija, šafranike, soje, suncokretove, biljno ulje i druga specijalna ulja.

Starost

Kako starimo naš metabolizam se menja, a naša jetra ne uklanja toliko LDL holesterola kao što je to činila kada smo bili mlađi. Zbog toga možete biti izloženi većem riziku od visokog holesterola kako starite.

Visok holesterol se najčešće dijagnostikuje u starosnoj grupi od 40 do 59 godina.

Rizik od visokog holesterola kod žena raste nakon menopauze
Rizik od visokog holesterola kod žena raste nakon menopauzefoto: Shutterstock

Pol

Istraživanje objavljeno u časopisu AHA Circulation 2019. pokazalo je da muškarci imaju veći rizik da imaju visok ukupni holesterol nego žene. Ovo se može dogoditi zato što muškarci prijavljuju veći prosečan unos holesterola od žena.

Rizik od visokog holesterola kod žena raste nakon ulaska u menopauzu. Tokom menopauze, hormoni koji mogu zaštititi od visokog holesterola u krvi opadaju, što dovodi do viših nivoa LDL holesterola i nižih nivoa HDL holesterola.

Iako vam lekar može preporučiti terapiju lekovima, važno je uneti i neme izmene u životni stil:

  • okrenite se zdravom način ishrane
  • vežbajte
  • prestanite sa pušenjem
  • stavite visok krvni pritisak pod kontrolu

Takođe je važno napomenuti da te promene u načinu života ne treba zanemarivati samo zato što uzimate lekove.

Prenela: O.M.

(izvor: everydayhealth.com/kurir.rs)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track